Demencija je progresivna bolest koja pogađa pamćenje, razmišljanje i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Iako se obično povezuje s procesom starenja, određeni simptomi mogu ukazivati na rani početak ove bolesti. Prepoznavanje znakova na vrijeme može pomoći u upravljanju stanjem i omogućiti bolju kvalitetu života oboljelima.
Jedan od najčešćih oblika demencije je Alzheimerova bolest, neurodegenerativni poremećaj koji uzrokuje postepeno pogoršanje kognitivnih funkcija. Rani znakovi uključuju zaboravljivost, poteškoće u komunikaciji i zbunjenost u prepoznavanju poznatih osoba ili mjesta. Osobe oboljele od demencije često imaju problema s vremenskom orijentacijom, što može dovesti do situacija u kojima gube pojam o danima, mjesecima pa čak i godinama.
Kako se manifestiraju prvi simptomi?
Zdravstveni stručnjaci navode nekoliko znakova koji mogu ukazivati na početne stadije demencije:
- Gubitak kratkoročnog pamćenja – Zaboravljanje nedavnih razgovora ili događaja, dok se starija sjećanja zadržavaju.
- Poteškoće u pronalaženju riječi – Osobe s demencijom često imaju problema s izražavanjem i ne mogu pronaći odgovarajuće riječi.
- Smanjena svijest o vremenu i prostoru – Zbunjenost oko lokacije, datuma ili godišnjeg doba.
- Promjene u ponašanju i osobnosti – Povećana razdražljivost, anksioznost ili povlačenje iz društvenih situacija.
- Teškoće u donošenju odluka – Problemi s planiranjem i rješavanjem svakodnevnih zadataka.
Demencija i problemi s kretanjem
Iako demencija primarno utječe na mentalne funkcije, može imati i fizičke posljedice. Alzheimer Scotland naglašava kako osobe s demencijom mogu imati poteškoće s ravnotežom i hodanjem, što povećava rizik od padova. Posebno su problematične situacije poput penjanja stepenicama, gdje oboljeli mogu imati poteškoća s podizanjem nogu ili gubitkom stabilnosti.
Kako bi se smanjio rizik od padova, preporučuje se prakticiranje vježbi snage i ravnoteže barem dva puta tjedno. Takve vježbe uključuju jednostavne pokrete poput sjedenja i ustajanja, hodanja po ravnoj liniji ili laganog istezanja.
Što uzrokuje demenciju?
Iako točan uzrok demencije još nije u potpunosti razjašnjen, vjeruje se da kombinacija genetskih, okolišnih i životnih faktora igra ključnu ulogu u njenom razvoju. Neki od glavnih faktora rizika uključuju:
- Starost – Rizik od demencije značajno raste nakon 65. godine.
- Obiteljska anamneza – Ako su članovi obitelji imali demenciju, veća je vjerojatnost da će se bolest pojaviti.
- Način života – Loše prehrambene navike, fizička neaktivnost i pušenje povećavaju rizik od razvoja neurodegenerativnih bolesti.
- Bolesti krvožilnog sustava – Povišeni krvni tlak, dijabetes i srčane bolesti mogu doprinijeti razvoju demencije.
Kako pomoći osobi s demencijom?
Ako primijetite simptome kod sebe ili voljene osobe, važno je što prije potražiti stručnu pomoć. Rano dijagnosticiranje omogućava bolju kontrolu simptoma i donošenje pravovremenih odluka o tretmanima i podršci. Osim toga, prilagođavanje životnog okruženja – poput postavljanja rukohvata, smanjenja broja stepenica i osiguravanja jasnog rasporeda dnevnih aktivnosti – može poboljšati kvalitetu života oboljelih.
Bonus: Jagode – Nutritivna riznica zdravlja
Jagode su jedno od najomiljenijih voćnih plodova, a osim što su ukusne, izuzetno su bogate hranjivim sastojcima. Ovo voće nije samo desertna poslastica, već ima brojne zdravstvene prednosti koje mogu poboljšati opće stanje organizma.
Nutritivne vrijednosti jagoda
Jagode obiluju vitaminima i mineralima, među kojima se ističu:
- Vitamin C – Jača imunitet i djeluje kao snažan antioksidans.
- Folat (vitamin B9) – Bitan za zdravlje mozga i funkciju živčanog sustava.
- Mangan – Održava zdravlje kostiju i poboljšava metabolizam.
- Dijetalna vlakna – Pomažu zdravoj probavi i smanjuju rizik od zatvora.
- Antioksidansi (flavonoidi i polifenoli) – Smanjuju upalne procese i bore se protiv slobodnih radikala.
Zdravstvene koristi jagoda
- Poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja
Jagode su bogate antioksidansima i vlaknima, što smanjuje rizik od srčanih bolesti i visokog krvnog tlaka. - Regulacija šećera u krvi
Imaju niski glikemijski indeks, što ih čini pogodnim za osobe s dijabetesom. - Pomažu u borbi protiv starenja
Antioksidansi u jagodama doprinose zdravlju kože, smanjuju bore i poboljšavaju elastičnost. - Podrška zdravlju probavnog sustava
Visok sadržaj vlakana potiče probavu i doprinosi zdravlju crijevne flore.
Primjena jagoda u prehrani
Jagode su izuzetno svestrane i mogu se koristiti u različitim kulinarskim kombinacijama:
- Svježe – Kao zdravi međuobrok ili dodatak salatama.
- Smoothieji – Idealni za brzi i nutritivni doručak.
- Pečenje – Koriste se u pripremi kolača, pita i muffina.
- Džemovi i sirupi – Prerađuju se u slatke namaze i umake.
Uzgoj jagoda
Jagode su jednostavne za uzgoj i ne zahtijevaju posebne uvjete. Najbolje uspijevaju na sunčanim lokacijama i dobro dreniranom tlu. Ako se pravilno održavaju, mogu dati bogat urod i biti odličan izvor svježeg voća tokom cijele sezone.
Zaključak
Demencija je ozbiljna bolest koja značajno utječe na svakodnevni život oboljelih i njihovih bližnjih. Pravovremeno prepoznavanje simptoma i adekvatna briga mogu pomoći u usporavanju njenog napredovanja. S druge strane, zdrava prehrana, uključujući konzumaciju jagoda, može pozitivno utjecati na cjelokupno zdravlje i smanjiti rizik od raznih bolesti.
Kombinacija brige o mentalnom zdravlju, tjelesne aktivnosti i kvalitetne prehrane ključ je za duži i zdraviji život.
