Mozak je najkompleksniji organ u ljudskom tijelu i ključan je za sve aspekte našeg života – od razmišljanja, učenja i pamćenja do emocionalne stabilnosti i donošenja odluka. Očuvanje zdravlja mozga direktno utiče na kvalitet života, posebno kako starimo. Međutim, određene svakodnevne navike mogu imati negativan uticaj na neurološko zdravlje, a da toga nismo ni svjesni.
Šta može ugroziti zdravlje mozga?
Novo istraživanje Univerziteta Južne Australije, koje je obuhvatilo 397 odraslih osoba starijih od 60 godina, pokazalo je da pasivne sedelačke aktivnosti, poput dugotrajnog gledanja televizije i igranja video igara, mogu značajno oslabiti pamćenje i kognitivne sposobnosti.
Dr Madison Melov, autor ove studije, za „Neuroscience News & Research“ ističe da takve aktivnosti ne samo da smanjuju mentalnu stimulaciju, već i ograničavaju socijalne interakcije, što dodatno može dovesti do kognitivnog opadanja. Dugotrajno sjedenje i nedostatak fizičke aktivnosti povezani su i sa lošijom cirkulacijom krvi u mozgu, što može uticati na razvoj neurodegenerativnih bolesti, poput Alchajmerove i Parkinsonove bolesti.
Dr Patriša Bojl, profesor bihevioralnih nauka, u intervjuu za „Paradu“ objašnjava da „pasivne aktivnosti, kao što su gledanje televizije i preterano igranje video igara, ne stimulišu mozak na način koji je potreban za dugoročno očuvanje mentalne oštrine.“ Osim toga, one mogu narušiti kvalitet sna, što dodatno doprinosi problemima sa koncentracijom i mentalnom iscrpljenošću.
Da li su sve igre i televizijski sadržaji štetni?
Iako pasivne aktivnosti mogu imati negativne posljedice, nije svaki oblik video igara ili televizijskog sadržaja loš za mozak. Ključ je u umjerenosti i izboru aktivnosti koje podstiču mentalni angažman.
Na primjer, igre koje zahtijevaju kritičko razmišljanje, kao što su šah i logičke slagalice, mogu poboljšati kognitivne funkcije, jer podstiču strategijsko razmišljanje, analizu problema i donošenje odluka. S druge strane, nasilne igre ili one koje izazivaju zavisnost mogu imati štetne posljedice, naročito ako se igraju u prekomjernim količinama i ako osoba zanemaruje druge obaveze i društvene aktivnosti.
Što se tiče televizije, obrazovni programi, dokumentarni filmovi i emisije koje podstiču znanje mogu biti korisni za mozak. „Umereno gledanje obrazovnog sadržaja može opustiti, a istovremeno održati mentalni angažman, dok senzacionalistički sadržaji nemaju nikakve koristi za zdravlje mozga“, objašnjava dr Bojl.
Za razliku od edukativnog sadržaja, rijaliti emisije i programi prepuni senzacionalizma često ne zahtijevaju nikakvu mentalnu aktivnost i mogu povećati nivo stresa, što dugoročno nepovoljno utiče na zdravlje mozga.
Kako poboljšati zdravlje mozga?
Pored izbjegavanja prekomjernog gledanja televizije i igranja video igara, postoje brojne aktivnosti koje mogu pomoći u očuvanju zdravlja mozga:
- Fizička aktivnost – Redovno vježbanje poboljšava cirkulaciju krvi u mozgu, smanjuje rizik od neuroloških bolesti i podstiče proizvodnju hormona sreće.
- Društvene interakcije – Aktivno učešće u društvenim aktivnostima, volontiranje i provođenje vremena s porodicom i prijateljima jačaju emocionalnu stabilnost i smanjuju rizik od depresije.
- Učenje novih vještina – Učenje stranih jezika, sviranje muzičkog instrumenta ili čitanje knjiga aktiviraju moždane ćelije i poboljšavaju kognitivne funkcije.
- Zdrav način ishrane – Ishrana bogata omega-3 masnim kiselinama, voćem, povrćem i orašastim plodovima poboljšava funkciju mozga i smanjuje rizik od neurodegenerativnih bolesti.
- Dovoljno sna – Kvalitetan san ključan je za regeneraciju mozga i dugoročno očuvanje mentalne oštrine.
Zaključak
Zdravlje mozga zavisi od niza faktora, uključujući način života i svakodnevne navike. Dok pasivne aktivnosti poput dugotrajnog gledanja televizije i igranja video igara mogu negativno uticati na kognitivne sposobnosti, umjereno konzumiranje edukativnog sadržaja i igranje igara koje podstiču mentalnu aktivnost mogu biti korisni. Ključ je u pronalaženju balansa između razonode i aktivnosti koje pomažu u očuvanju mentalnog zdravlja.
Uvođenjem zdravih navika u svakodnevni život, kao što su fizička aktivnost, društvena interakcija, pravilna ishrana i kvalitetan san, moguće je značajno poboljšati funkcije mozga i smanjiti rizik od neuroloških oboljenja. Dakle, iako su pasivne aktivnosti dio modernog načina života, važno je svjesno birati kako ih provodimo i koliko im vremena posvećujemo.
