Mi danas govorimo o penzionerima, koji su svakako najugroženija kategorija stanovništva u cijeloj regiji. Kada se pogledaju najveći dužnici što se tiče plaćanja računa prema državi, tamo nikada nema penzionera. Jednostavno, i pored male mirovine, oni su uvijek prve platiše. 

Od siječnja 2024. primatelji mirovina i drugih prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja ostvarit će značajan rast primanja od 14,8 posto. Revidirani iznosi mirovina i novčanih naknada bit će isplaćeni korisnicima u veljači 2024. godine. Primjena švicarske formule, u kombinaciji s povećanjem od 14,8 posto, što odgovara promjeni prosječne plaće bez poreza i doprinosa, rezultirat će prosječnom mirovinom od približno 45.775 dinara za siječanj 2024. godine. Vlada je na sjednici 7. prosinca , dao je suglasnost na Uredbu o korisnicima mirovina kojom su propisani uvjeti, visina, obuhvat i dinamika isplate novčanog povećanja uz mirovinu. To povećanje ostvarit će korisnici starosnih, prijevremenih starosnih, invalidskih i obiteljskih mirovina, sve dok ukupan iznos od prosinca 2023. do studenoga 2024. ne bude veći od 51.618,14 dinara. Novčano povećanje će se nastaviti isplaćivati. mjesečno, uz redovne isplate mirovine.

Važno je naglasiti da korisnici nisu dužni podnijeti službeni zahtjev za isplatu viših mirovina. Fond će uvećani iznos automatski izračunati i raspodijeliti svojim standardnim postupkom, bez potrebe za individualnim utvrđivanjem. Osim toga, počevši od 1. veljače, pojedincima koji su prethodno radili u Australiji priznat će se njihov radni staž, zahvaljujući sporazumu o socijalnom osiguranju. Te godine će im se uzeti u obzir pri određivanju prava na mirovinu.

Značaj ovog sporazuma, ističu u PIO fondu, odnosi se na sve građane koji su radni vek završili u Srbiji i Australiji, kao i one koji trenutno borave i rade u jednoj od tih zemalja. Prema procjenama Veleposlanstva Republike Srbije u Canberri, broj jedinki kreće se između 150.000 i 200.000.

Prema odredbama sporazuma, osobe koje su radile u bilo kojoj od ove dvije zemlje imat će priliku zatražiti svoju mirovinu, bez obzira na njihovo trenutno mjesto prebivališta. Ako je trajanje osiguranja ostvareno u jednoj državi ugovornici nedovoljno za stjecanje prava na mirovinu, druga će država ugovornica uzeti u obzir razdoblje osiguranja ostvareno u prvoj državi, osiguravajući ispunjenje uvjeta za mirovinu. Visina mirovine određivat će se prema duljini staža osiguranja u pojedinoj zemlji, pojašnjavaju iz Fonda. Nadalje, pojedinci će imati pravo primati mirovinu iz jedne države čak i ako imaju prebivalište u drugoj, a prijenos primanja u zemlju prebivališta neće rezultirati smanjenjem iznosa mirovine. To znači da ako se državljanin Srbije koji je već zatražio svoju mirovinu u Australiji odluči vratiti u Srbiju, Australija će mu nastaviti isplaćivati ​​mirovinu bez ikakvog smanjenja primanja.

Od 1. prosinca 2023. godine na snagu stupa sporazum između Srbije i Francuske o socijalnom osiguranju, potpisan u Beogradu 6. studenog 2014. godine. Ovim sporazumom srpskoj će strani biti omogućen prijenos mirovina francuskim državljanima koji se vrate u domovinu, što dosad nije bilo moguće. Sporazum obuhvaća različite aspekte, uključujući zdravstveno, mirovinsko i invalidsko osiguranje te zdravstvenu zaštitu, osiguranje od ozljeda na radu i profesionalnih bolesti te dječji doplatak. Time više neće vrijediti Opća konvencija o socijalnom osiguranju između Jugoslavije i Francuske, potpisana 5. siječnja 1950. godine.

Preporučujemo