Iz Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR) nedavno su naglasili hitnost donošenja zakonodavstva na državnom nivou koje bi reguliralo pitanje državne imovine, u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH. Ova izjava dolazi u vrijeme kada se pitanje državne imovine u BiH suočava s ozbiljnim političkim i pravnim izazovima, posebno u svjetlu pritisaka i prijetnji koje dolaze iz Republike Srpske (RS).
OHR je istaknuo da nerješavanje ovog pitanja može predstavljati ozbiljnu prepreku za ekonomski razvoj i ulaganja u infrastrukturu. Bosna i Hercegovina već skoro tri decenije vodi besplodne rasprave o tome kako regulirati državnu imovinu, ali konkretni rezultati još uvijek izostaju. OHR očekuje od vlasti BiH da konačno riješe ovo ključno pitanje, jer bez zakonske regulative na državnom nivou, ne može se vršiti legalan prenos državne imovine.
Trenutno, sve nadležne institucije u BiH imaju obavezu štititi državnu imovinu, u skladu sa zabranom njenog raspolaganja i praksom Ustavnog suda BiH. OHR nije dao jasan odgovor na pitanje hoće li visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuti zakon o državnoj imovini, s obzirom na to da vladajuća koalicija na nivou države gotovo ne diskutuje o ovom pitanju. Ovo ostavlja otvorenim pitanje da li će Schmidt pristati na status quo dok se, kako mnogi tvrde, državna imovina nastavlja nezakonito preprodavati i prenamjenjivati širom BiH.
Problem državne imovine u BiH dodatno komplikuju političke tenzije, posebno izjave predsjednika RS-a Milorada Dodika. Dodik je u više navrata javno zaprijetio da će sazvati sjednicu Narodne skupštine RS-a i proglasiti nezavisnost ovog entiteta ukoliko Schmidt nametne zakon o državnoj imovini. Ove prijetnje su izazvale zabrinutost međunarodne zajednice, posebno američke ambasade u BiH, koja je nedavno upozorila na pokušaje secesionista iz RS-a da preuzmu državnu imovinu. Američka ambasada je naglasila da ovakve aktivnosti predstavljaju alarm ne samo za političku stabilnost, nego i za investitore koji bi mogli odustati od ulaganja u BiH zbog pravne nesigurnosti.
Na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), situacija također nije bolja. Iako se manje govori o tome u medijima, prenamjena i prodaja državnog zemljišta bez odgovarajuće zakonske regulative također predstavlja ozbiljan problem. Ustavni sud BiH se već bavio ovim pitanjem, ali bez sveobuhvatnog zakona na državnom nivou, problem se nastavlja.
U ovom kontekstu, uloga OHR-a i visokog predstavnika Schmidta je ključna. Iako OHR nije javno objavio aktivnosti Radne grupe o državnoj imovini, koja je formirana s ciljem da pruži prijedloge za rješavanje ovog pitanja, mnogi očekuju da će Schmidt preuzeti inicijativu i nametnuti zakon ukoliko se domaći političari ne uspiju dogovoriti.
Na kraju, pitanje državne imovine ostaje jedno od najvažnijih i najosjetljivijih političkih pitanja u BiH. Njegovo rješavanje je neophodno ne samo za osiguranje pravne sigurnosti i privlačenje investicija, nego i za očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta zemlje. Međunarodna zajednica, kroz OHR, ima odgovornost da osigura da se ovo pitanje riješi u skladu s Ustavom BiH i međunarodnim standardima, kako bi se izbjegle daljnje tenzije i destabilizacija regije.
