U današnjem članku govorićemo o jednoj od čestih, ali često nepoznatih pojava koja se javlja nakon obroka nelagodnosti u stomaku.
- Mnogi ljudi osjećaju bolove u donjem dijelu trbuha, grčeve ili čak dijareju neposredno nakon jela, a iza svega stoji fenomen poznat kao gastrokolični refleks. Iako ovaj proces nije nužno znak ozbiljnog zdravstvenog problema, važno je razumjeti kako funkcioniše i zašto može izazvati tegobe, naročito kod osoba koje pate od sindroma iritabilnog crijeva, poznatog kao IBS.
Gastrokolični refleks je prirodna i neophodna reakcija našeg organizma. Kada unesemo hranu, želudac se širi, a ta ekspanzija šalje signale u mozak. Mozak potom odgovara slanjem naredbe debelom crijevu da započne kontrakcije. Ove kontrakcije služe da se oslobodi prostor za novu hranu koja je upravo stigla u sistem za varenje. Zato se poslije obroka ponekad osjeća hitna potreba za pražnjenjem crijeva. Važno je naglasiti da ono što napušta tijelo u tom trenutku nije nova hrana, već ostatak već probavljene hrane koja je u crijevima bila duže vrijeme. Ovo je sasvim normalan fiziološki proces i ne bi trebao izazivati zabrinutost.
Međutim, kada je ovaj refleks previše izražen, može uzrokovati ozbiljnu nelagodnost. Posebno je problematičan kod osoba koje imaju sindrom iritabilnog crijeva. IBS je stanje koje čini probavni sistem izuzetno osjetljivim na različite podražaje, uključujući i gastrokolični refleks. Kod tih osoba, nakon obroka se javljaju intenzivni bolovi u stomaku, jaki grčevi, nadutost i dijareja. Grčevi u debelom crijevu mogu biti toliko bolni da značajno utiču na svakodnevni život i kvalitetu iste.
Za osobe s IBS-om, refleks koji je za druge bezopasan, postaje izvor bola i nelagode. U nekim slučajevima, simptomi mogu biti toliko izraženi da se osjećaju gotovo onesposobljavajuće. Iz tog razloga je važno znati kako kontrolisati i ublažiti ove simptome, kako bi se sačuvala dobrobit i omogućio što bolji kvalitet života.
- Iako gastrokolični refleks nije bolest, postoje praktične metode za ublažavanje simptoma. Jedan od najvažnijih pristupa odnosi se na pravilnu ishranu i promjenu životnih navika. Stručnjaci, poput gastroenterologa Dr. Džozefa Salhaba, savjetuju nekoliko efikasnih koraka koji mogu pomoći posebno osobama koje pate od IBS-a.
- Prvi korak je uvođenje dijete sa smanjenim unosom FODMAP ugljikohidrata. Ova grupa uključuje fermentabilne oligosaharide, disaharide, monosaharide i poliole, koji mogu izazvati nadutost, bolove i iritaciju u probavnom traktu. Smanjivanjem unosa ovih ugljikohidrata moguće je prepoznati koje namirnice izazivaju tegobe i prilagoditi ishranu u skladu s tim.
Pored toga, važno je izbjegavati određene namirnice i pića koja mogu pogoršati stanje. To su, između ostalog, gazirana pića, alkohol, agrumi, mliječni proizvodi, kao i pržena i masna hrana. Ove vrste hrane i pića često povećavaju iritaciju probavnog sistema i dovode do pojačanih bolnih grčeva.
Umjesto velikih i teških obroka, preporučuje se unos manjih i lakših obroka raspoređenih tokom dana. Na taj način crijeva nisu preopterećena i mogu bolje obraditi hranu, čime se smanjuje stres na probavni sistem. Ova promjena može značajno smanjiti pojavu neugodnih simptoma.
Još jedan vrlo važan faktor u kontroli simptoma gastrokoličnog refleksa je upravljanje stresom. Sindrom iritabilnog crijeva često je povezan s psihološkim opterećenjima, pa stres može dodatno pogoršati stanje. Primjena tehnika poput meditacije, dubokog disanja, joge ili drugih metoda opuštanja može pomoći u smanjenju simptoma i poboljšanju ukupnog zdravlja.
Upravo ovim pristupom, koji kombinuje pravilnu prehranu i kontrolu stresa, mnogi uspijevaju ublažiti neugodne simptome gastrokoličnog refleksa i značajno poboljšati kvalitet života.U suštini, gastrokolični refleks je prirodan i koristan mehanizam koji pomaže našem organizmu da pravilno funkcioniše, oslobađajući prostor za svježu hranu u crijevima. Kod većine ljudi izaziva samo kratkotrajnu potrebu za pražnjenjem crijeva, ali kod osoba s sindromom iritabilnog crijeva može izazvati ozbiljne tegobe.
Razumijevanje ovog procesa i primjena odgovarajućih mjera mogu u velikoj mjeri smanjiti neprijatnosti i osigurati zdrav probavni sistem. Na kraju, ključ je u pažljivom slušaju svog tijela, prilagođavanju prehrane i usvajanju zdravih životnih navika koje omogućavaju bolje upravljanje simptomima.Uz ove jednostavne korake, moguće je održati probavni sistem u optimalnom stanju i uživati u svakodnevnim obrocima bez straha od nelagodnosti i bola
