U intervjuu za K1 televiziju gastroenterolog profesor dr. Vojislav Perišić govorio je o preporukama vezanim uz zdravlje probavnih organa, s fokusom na to kako post i specifična hrana utječu na tjelesne funkcije.
„Unos supstrata ključan je za prilagodbu enzimskih funkcija u probavnom sustavu“, započela je dr. Perišić, objašnjavajući kako nagli prijelaz s gladovanja na tešku ili masnu hranu može dovesti do teških zdravstvenih komplikacija. Naglasio je da je naglo uzimanje značajnih količina masnoća, nakon razdoblja apstinencije od njih, rizik za razvoj akutnog pankreatitisa, ozbiljne upale gušterače.
“Važno je razumjeti da se tijekom posta ne mogu očekivati značajne fizičke i intelektualne performanse”, nastavio je liječnik, objašnjavajući da iako post omogućuje tijelu da identificira i eliminira tvari koje mogu opteretiti mozak – što je koristan proces – preporučljivo je suzdržati se od poduzimanja zahtjevnih mentalnih zadataka. tijekom ovog vremena.
Tijekom posta tijelo prolazi kroz proces detoksikacije, no smanjenje kalorijskog unosa bez dovoljnog unosa hranjivih tvari može dovesti do nuspojava, upozorila je gastroenterologinja, ističući nužnost uravnotežene strategije prehrane tijekom posta. “Smanjenje unosa masti može dovesti do nedovoljne razine vitamina B12, što može nepovoljno utjecati na kognitivne funkcije. Nerealno je predvidjeti optimalnu mentalnu sposobnost bez mesa, ribe i jaja”, napominje dr. Perišić.
Dr. Perišić istaknuo je nužnost postizanja zdrave ravnoteže u prehrani i praćenja odgovora organizma na različite namirnice, tim više što mnogi ljudi tijekom posta teže ograničiti unos masnoća. “Iako je tijekom posta dopušteno povećati unos proteina, ključno je da ti proteini potječu iz nemasnih izvora. Osim toga, vlakna i vitamini mogu biti korisni, no potrebno je suzdržati se od prekomjerne konzumacije masnoća prvi dan, jer probavnom sustavu treba nekoliko dana da se aklimatizira”, rekla je liječnica.
Značajan aspekt ove rasprave odnosio se na mehanizme po kojima nastaju plinovi i nadutost. Doktorica Perišić objasnila je da 15 posto progutanog zraka pridonosi stvaranju plinova u želucu, dok fermentacija čini čak 75 posto stvaranja plinova u crijevima. “Neškrobni ugljikohidrati često ostaju neadekvatno probavljeni u našem probavnom traktu, što dovodi do fermentacije u crijevima, što dovodi do nadutosti i plinova”, rekla je dr. Perišić.
Među najpoznatijim namirnicama koje uzrokuju ove neugodne simptome su:crni luk-grah-graša-zeleni grah-karfiol-brokula-celer-Rotkvica-jabuke-kruške-šljive-breskve-kajsije-smokve-narednik-Osim ove hrane, plinove u želucu i crijevima mogu izazvati i određena pića, uključujući pivo i čaj. Na primjer, sadržaj ugljičnog dioksida u pivu može povećati stvaranje plinova, dok određeni čajevi mogu proizvesti usporedive učinke.
Gušterača ima ključnu ulogu u ljudskom tijelu, ispunjavajući dvije osnovne funkcije: endokrinu i egzokrinu. Doktor Perišić dao je i zanimljiv prijedlog o konzumaciji povrća za vrijeme roštiljanja. “Kad uživam u roštilju, često tražim da se mesu doda mladi luk. Luk djeluje kao prirodni antioksidans, suprotstavlja se prooksidativnim učincima masti i pomaže uravnotežiti prehranu”, rekao je liječnik. Savjetovao je da povrće treba biti uključeno u svaki obrok, posebno kada se konzumira bogata hrana, jer ne samo da opskrbljuje bitnim vitaminima, već i ublažava štetne učinke povezane s unosom masti.
“Zaključno, nužna je raznolika prehrana, posebice u razdoblju posta. Osiguravanje ravnoteže između kalorija, masti, proteina i vlakana ključno je za dobrobit probavnog sustava. Iako mnoge namirnice mogu dovesti do nadutosti i plinova, ako se pravilno kombiniraju, mogu pomoći u detoksikaciji tijela i održavanju cjelokupnog zdravlja”, kaže dr. Vojišić.
