Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o unutrašnjim poslovima Federacije BiH, koji je federalni premijer Nermin Nikšić uputio u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku, izazvao je značajnu pažnju i raspravu u javnosti. Ovaj prijedlog, koji je prošle sedmice utvrdila Vlada Federacije BiH, odnosi se na promjene u zakonodavstvu koje bi omogućile imenovanje osoba na funkcije direktora ili zamjenika direktora Federalne uprave policije (FUP), čak i ako ispunjavaju uslove za penziju u trenutku raspisivanja konkursa ili tokom trajanja mandata.
Prema trenutnom zakonu, osobe koje ispunjavaju uslove za penziju ne mogu biti imenovane na ove visoke pozicije u FUP-u. Međutim, izmjenama koje su predložili premijer Nikšić i ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak, predviđa se da se ovaj uslov promijeni, čime bi se omogućilo da i oni koji su blizu penzije ili je već mogu ostvariti, ipak mogu obavljati dužnosti direktora ili zamjenika direktora FUP-a.
Razlog za hitno donošenje ove izmjene, prema riječima Nikšića i Isaka, leži u trenutnoj situaciji u FUP-u. Naime, zbog specifičnih procedura unapređenja policijskih službenika i činjenice da unapređenja u činove moguća samo na upražnjena radna mjesta, trenutno nijedan policijski službenik sa činom glavnog inspektora ne ispunjava uslove za prijavljivanje na konkurs za direktora ili zamjenika direktora FUP-a. Situacija je slična i u većini kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova, gdje službenici sa činom glavnog inspektora, koji bi potencijalno mogli biti kandidati za ove pozicije, takođe ne ispunjavaju uslove zbog blizine penzionisanja.
Međutim, ovaj prijedlog zakona nije prošao bez kritika. Kritičari smatraju da se ovim izmjenama može stvoriti diskriminacija među policijskim službenicima. Naime, dok bi se za obične policijske službenike zakon sprovodio dosljedno, za direktora i zamjenika direktora FUP-a bi se uvodila iznimka, što bi moglo biti tumačeno kao davanje ekskluzivnih pogodnosti na osnovu funkcije. Pored toga, postoje i ozbiljna mišljenja da je predložena izmjena zakona neustavna, budući da bi mogla kršiti princip jednakosti pred zakonom.
Još jedna značajna kritika odnosi se na to da se izmjene zakona mogu shvatiti kao pokušaj cementiranja i kontrole stanja u FUP-u postavljanjem “provjerenih kadrova” na ključne pozicije. Ovakav potez bi mogao biti viđen kao politički motivisan, s ciljem održavanja trenutne strukture moći unutar policijskih institucija, što bi dalje moglo destabilizirati povjerenje u nepristrasnost i profesionalnost FUP-a.
Federalna uprava policije već godinama nema stalnog direktora, a tu funkciju su obavljali vršitelji dužnosti, poput Ensara Kormana u prošlosti ili Vahidina Munjića danas. Neuspjeh u dogovoru oko imenovanja novog direktora FUP-a između vladajućih stranaka, koje trenutno čine koaliciju Trojka i HDZ, a prije toga SDA i HDZ, dodatno komplikuje situaciju. Prema ustavnim odredbama, federalni ministar policije i direktor FUP-a ne mogu biti iz reda istog naroda, što dodatno otežava postizanje konsenzusa među političkim akterima.
Uprkos tim kritikama, Vlada Federacije BiH i dalje nastoji progurati ovaj prijedlog zakona, argumentirajući da je nužno osigurati funkcionalnost i stabilnost u radu Federalne uprave policije. Premijer Nikšić i ministar Isak ističu da se ovim zakonom želi omogućiti izbor najkvalifikovanijih kandidata, bez obzira na njihove godine ili blizinu penzionisanja, čime bi se izbjegla situacija u kojoj FUP ostaje bez odgovarajućeg rukovodstva zbog formalnih prepreka.
Ovaj prijedlog zakona će nesumnjivo izazvati daljnje debate u Parlamentu Federacije BiH, a njegov ishod će značajno utjecati na budućnost rada i strukturu Federalne uprave policije, kao i na širu političku situaciju u Bosni i Hercegovini. Hoće li zakon proći i kakve će posljedice imati na pravni sistem i upravljanje sigurnosnim strukturama, ostaje da se vidi.\
