U današnjem članku govori se o slučaju koji otkriva ozbiljne posljedice kada se vještačka inteligencija koristi kao zamjena za stručni medicinski savjet.
- Jedan muškarac, star 60 godina, završio je u bolnici nakon što je slijedio preporuku AI sistema umjesto da se obrati zdravstvenom radniku. Njegova namjera bila je poboljšanje zdravlja, ali se zbog neprovjerene informacije suočio s gotovo tragičnim ishodom.
Sve je počelo prilično bezazleno – zabrinut zbog količine soli koju svakodnevno unosi, odlučio je istražiti alternative običnom natrijum-hloridu. Umjesto konsultacije sa nutricionistom ili ljekarom, obratio se online alatima baziranim na vještačkoj inteligenciji. Tamo je naišao na savjet da kuhinjsku so zamijeni bromidom, supstancom koja se u prošlosti koristila u farmaciji, ali je kasnije odbačena zbog svoje toksičnosti.
Bez dubljeg razumijevanja rizika, muškarac je preko interneta naručio veće količine bromida i započeo svakodnevnu konzumaciju. Tokom tri mjeseca primjene, njegov organizam počeo je reagovati. Isprva su se pojavile psihičke promjene: paranoja, halucinacije i osjećaj da ga neko pokušava otrovati. Članovi porodice posumnjali su na mentalno oboljenje, a njegova stanja su se dodatno pogoršavala pojavom kožnih problema i izraženih neuroloških smetnji.
Tek nakon pogoršanja simptoma, potražio je pomoć u bolnici, gdje je dijagnostikovano stanje poznato kao bromizam – rijetko, ali ozbiljno trovanje bromidom. Ovo stanje, iako danas gotovo zaboravljeno, može izazvati niz teških simptoma: konfuziju, napade, psihoze, pa čak i komu. Kod njega su dominirali neurološki simptomi, što je dodatno otežalo dijagnozu. Zahvaljujući upornosti ljekarskog tima i detaljnim laboratorijskim analizama, izvor problema konačno je otkriven.
- Liječenje je trajalo tri sedmice, a uključivalo je infuzije i specijalnu terapiju za uklanjanje bromida iz tijela. Nakon stabilizacije, otpušten je na kućnu njegu. Njegova priča se danas koristi u medicinskim publikacijama kao upozorenje koliko može biti opasno oslanjanje na AI savjete bez medicinskog nadzora.
- U regiji, slični slučajevi nisu rijetkost. Istraživanje Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ pokazuje da mnogi građani pretražuju Google i forume prije odlaska ljekaru. Ovakva praksa, iako možda djeluje praktično, često dovodi do samoliječenja, pogrešnih zaključaka i odgađanja pravovremene medicinske intervencije. Slučajevi poput ovog iz inostranstva dodatno potvrđuju da pogrešno tumačenje ili povjerenje u neprovjerene izvore mogu imati kobne posljedice.
Ljekari iz Kliničkog centra Vojvodine sve češće se susreću s pacijentima koji dolaze sa komplikacijama izazvanim upotrebom neregistrovanih suplementa, loše upotrebljenih antibiotika i preparata kupljenih online. Stručnjaci upozoravaju da sve više ljudi dolazi kasno, jer su prethodno pokušavali riješiti zdravstvene probleme uz pomoć internetskih „savjetnika“, uključujući i AI alate.
S druge strane, ni tvorci tehnologije ne kriju ograničenja svojih proizvoda. Sam Altman, jedan od osnivača OpenAI-a, naglašava da alati poput ChatGPT-a nisu dizajnirani za medicinske savjete i da korisnici ne bi smjeli donositi zdravstvene odluke na osnovu njihovih preporuka. I u Uslovima korišćenja jasno piše da se takvi sistemi ne mogu koristiti za dijagnostiku ili liječenje.
Ova situacija dodatno podcrtava potrebu za razvojem zdravstvene pismenosti. Na Medicinskom fakultetu u Beogradu prepoznaje se važnost edukacije budućih ljekara o digitalnim alatima, kako bi znali pravilno usmjeriti pacijente koji dolaze sa informacijama sa interneta. Ideja nije ismijavati pacijenta, već mu objasniti razliku između informacije i provjerenog znanja.
- Mediji takođe imaju odgovornost. Iako često objavljuju upozorenja o opasnostima internetskog samoliječenja, istovremeno bi trebali pružati kvalitetne smjernice kako se informisati na pravi način. Portal „Blic zdravlje“, na primjer, istakao je da internet može biti koristan samo kao dopunski izvor, dok konačna odluka mora ostati u rukama stručnjaka.
Na kraju, ovaj slučaj otvara i pitanje odgovornosti – kako korisnika, tako i tvoraca tehnologije. Stručnjaci se slažu da je odgovornost podijeljena: korisnici moraju biti svjesni ograničenja alata koje koriste, dok tehnološke kompanije moraju uložiti više u sigurnosne mjere i edukaciju. Ne smije se dozvoliti da neprovjerena informacija bude uzrok zdravstvene katastrofe.
Najvažnija poruka koju ovaj slučaj nosi jeste da, koliko god moćna bila, vještačka inteligencija nikada ne smije biti zamjena za ljudsku stručnost. Tehnologija može pomoći, ali nikada ne smije biti krajnji autoritet kada je u pitanju zdravlje. Bez obzira na napredak, uvijek treba zadržati kritičko razmišljanje i povjerenje u stručnjake koji su godinama učili da bi mogli pomoći – stvarni ljudi, a ne algoritmi.
