- Najnovija predviđanja pokazuju da će Europa doživjeti svoje početno zahlađenje 4. studenog, što će donijeti brzi pad temperatura i potencijal za snježne padaline na nižim nadmorskim visinama. Ipak, talijanski meteorolozi upozoravaju da se u prosincu očekuju još oštriji vremenski uvjeti.
Portal Meteopuglia objavio je upozorenje da bismo ove godine, odnosno iduće godine, mogli dočekati jednu od najhladnijih zima u proteklih 65 godina. Očekivane promjene vremena pripisuju se promjenama na koje meteorolozi već neko vrijeme upozoravaju, uključujući fenomen La Niña i učinke polarnog vrtloga.
Meteorolozi u Italiji prognoziraju da će prosinac biti najhladniji mjesec u toj zemlji u nekoliko desetljeća, a Hrvatska se vjerojatno suočava sa sličnim scenarijem. Stručnjaci ukazuju da se očekuje da će barometarski uvjeti dovesti do pada temperatura ne samo u Italiji, već i diljem Europe, pod utjecajem nedavnog fenomena “ESE Cold” koji je rezultirao hlađenjem stratosfere.
Meteorolozi promatraju indikatore u stratosferi koji sugeriraju promjene u troposferi, što potencijalno može rezultirati “MMW” (Major Midwinter Warming), koje karakterizira značajno zagrijavanje tijekom zimskih mjeseci. Ovaj fenomen može destabilizirati polarni vrtlog, pokrećući lanac promjena.
Dok stratosfersko zagrijavanje samo po sebi ne objašnjava ekstremnu hladnoću, potencijalne promjene u polarnom vrtlogu mogu utjecati na zimsku klimu. Predviđanja za prosinac ukazuju na vjerojatnost vrlo hladnog vremena i mogući “preokret hemisfere” u temperaturnim obrascima diljem Europe.Dok su pojedini meteorolozi u Europi proglasili rekordno hladnu zimu, meteorolog Zoran Vakula ustvrdio je da je prerano za takve prognoze.
- “Dok su mnogi ljudi željni saznanja o vremenu u nadolazećim tjednima i mjesecima, tražeći detaljne informacije o snijegu, zahlađenju i drugim meteorološkim događajima, ‘ozbiljan’ obučeni meteorolog razumije ograničenja predviđanja budućeg vremena. Teorija kaosa i drugi ‘manji čimbenici’ pokazuju da su prognoze samo procjene. Za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i obližnje regije većina dugoročnih vremenskih predviđanja sugerira veću vjerojatnost barem malog pozitivnog odstupanja od prosječne sezonske ili zimske temperature zraka. Međutim, ne postoji značajnija vjerojatnost odstupanja od prosjeka kada je u pitanju ukupna sezonska ili zimska količina oborine”, pojasnio je Vakula.