U današnjem članku govorimo o jednoj svakodnevnoj, ali vrlo važnoj kuhinjskoj navici odmrzavanju mesa.
Iako mnogima djeluje kao bezazlena radnja, način na koji to obavljamo može imati ozbiljne posljedice po zdravlje. Mnogi ljudi, često iz navike ili neznanja, koriste metode koje nisu samo neefikasne, već i opasne. Pravilno rukovanje smrznutim mesom postaje neophodno ako želimo izbjeći potencijalne bolesti koje se prenose hranom.
- Danas se zamrzivač smatra nezaobilaznim uređajem u svakom domu. Omogućava nam da skladištimo razne vrste mesa poput pilećih prsa, kobasica, odrezaka ili mljevene govedine i puretine, otvarajući vrata brojnim jelima – od ćufti do sočnih hamburgera. Međutim, u hitnim situacijama kada želimo nešto brzo pripremiti, mnogi pribjegavaju pogrešnim tehnikama odmrzavanja, najčešće ostavljajući meso preko noći na pultu ili u vodi. Ova metoda, iako uobičajena među starijim generacijama, predstavlja veliki rizik za zdravlje.
Jedan primjer dolazi od mlade žene koja je javno podijelila svoje iskustvo. Pokušala je upozoriti svoju majku na opasnosti od ostavljanja piletine na sobnoj temperaturi, ali bezuspješno – navike su ostale jače. Pored toga, majka je i dalje prala piletinu u sudoperu, čime je zapravo samo širila bakterije po kuhinji. Takvo ponašanje pokazuje koliko je teško promijeniti duboko ukorijenjene navike, ali i koliko je edukacija o sigurnosti hrane nužna.
Stručnjaci ističu da je najsigurnija metoda odmrzavanja mesa ostavljanje u hladnjaku. Meso bi trebalo staviti u plastičnu vrećicu ili zatvoreni spremnik, a zatim položiti na najnižu policu hladnjaka. Potrebno je cijeli dan da se komad mesa potpuno otopi, što znači da planiranje unaprijed igra ključnu ulogu. Pileća prsa i dijelovi s kostima obično se otapaju unutar 24 do 48 sati. Nakon odmrzavanja, perad i mljeveno meso mogu se čuvati još dan ili dva u hladnjaku, dok crveno meso, poput govedine ili janjetine, može izdržati i do pet dana.
Izuzetno je važno nikada ne ostavljati meso na sobnoj temperaturi duže od dva sata. Ako se meso već odmrznulo, nije ga preporučljivo ponovo zamrzavati, osim ako je termički obrađeno u juhi ili temeljcu. Kada vam je potrebno brzo rješenje, efikasna alternativa je metoda hladne vode. Meso se stavi u nepropusnu vrećicu, zatim u posudu s hladnom vodom. Vodu treba mijenjati svakih pola sata kako bi se održala sigurna temperatura i spriječio razvoj bakterija. Ovom tehnikom, cijelo pile se može odmrznuti za 2–3 sata, a manji komadi piletine za manje od sat vremena.
- Još jedna metoda je korištenje mikrovalne pećnice. Ona je korisna za male porcije, poput mljevene govedine ili tanko rezanih komada. Ukoliko mikrovalna ima postavku za odmrzavanje, to olakšava cijeli proces, ali treba biti oprezan jer meso može početi da se kuha, što nije cilj. Nakon završetka odmrzavanja mikrovalnom, meso treba odmah pripremiti, jer više nije stabilno za čuvanje.
Sve ove metode imaju jedan zajednički cilj – spriječiti razvoj štetnih bakterija. Čim temperatura mesa pređe 4 °C, a to se brzo događa pri ostavljanju na sobnoj temperaturi, dolazi do ubrzanog rasta bakterija. Među najopasnijim mikroorganizmima koje možemo pronaći u piletini nalaze se E. coli, Salmonela, Staphylococcus aureus, Listeria monocytogenes i Campylobacter jejuni. Iako se termičkom obradom većina bakterija može uništiti, toksini koje one ostavljaju mogu ostati prisutni u mesu, čak i nakon kuhanja.
Na primjer, E. coli proizvodi vrlo opasan toksin koji može izazvati ozbiljne zdravstvene komplikacije. Medical News Today posebno ističe ovu bakteriju kao jednu od najopasnijih, upravo zbog otpornosti njenih toksina na visoke temperature.
Zbog svega navedenog, pravilno odmrzavanje mesa nije samo tehnički detalj, već i kritična karika u zaštiti zdravlja cijele porodice. Važno je odbaciti zastarjele prakse, čak i ako dolaze iz kuhinja naših baka, te usvojiti moderne i sigurne metode koje smanjuju rizik od bolesti i osiguravaju da svaki obrok bude ne samo ukusan, već i zdrav.
