U današnjem članku donosimo jedinstven prikaz prirodnih i dokazanih metoda koje farmeri koriste kako bi povećali proizvodnju jaja kod svojih kokoši.
- Jaja su već dugo prepoznata kao izuzetno vrijedan izvor hranjivih tvari, a njihova prisutnost u kulinarstvu širom svijeta je nezamjenjiva – bilo da se prže, kuhaju, poširaju ili koriste kao ključni sastojak u desertima. Ipak, ono što mnogi zanemaruju jeste činjenica da proizvodnja jaja nije uvijek stabilna. Ona zavisi od više faktora – prehrane, temperature, svjetlosti, pa čak i od emocionalnog stanja samih ptica.
Za početak, temelj svake dobre proizvodnje jaja je pravilna prehrana. Kokoši zahtijevaju raznoliku hranu koja uključuje žitarice, bilje, povrće i kalcij. Kalcij se može osigurati kroz dodatke poput ljuski jaja ili mljevenih školjki. Takođe, stalni pristup svježoj i čistoj vodi od presudne je važnosti. Voda mora biti dostupna tokom cijelog dana kako bi kokoši bile hidrirane i zdrave.
Zatim, higijena igra veliku ulogu. Postavljanje kutija sa pijeskom i pepelom unutar kokošinjca omogućava kokošima da se “kupaju”, što im pomaže u prirodnoj borbi protiv parazita. Ovo ponašanje nije samo korisno, već i instinktivno – ptice na ovaj način čuvaju svoje perje i kožu od štetnih insekata.
Kako se mijenjaju godišnja doba, mijenjati se mora i sastav hrane. U proljeće, korisno je dodati mladu koprivu, nasjeckano povrće, kupus ili sušenu koprivu u dnevni obrok. Dodatak koštanog brašna, proklijalih žitarica i krede obezbjeđuje potrebne minerale koji pomažu u formiranju ljuske jajeta i općem zdravlju ptice.
- Važan faktor je i kontrola temperature i svjetlosti. Idealna temperatura za kokošinjac je između 4°C i 8°C, dok se zimi preporučuje čak i zagrijavanje kokošinjca, uz održavanje minimalne temperature od 15°C. Nedostatak prirodnog svjetla može znatno smanjiti polaganje jaja, pa je korisno uključiti vještačko osvjetljenje – 8 do 9 sati dnevno. Uz to, zimi je važno obogatiti ishranu toplim i energijskim obrocima koji uključuju kuhani krompir, koprivu, mrkvu, ciklu, bundevu, kao i riblje ulje, kvasac i malo soli.
Još jedan ključni savjet jeste izbjegavanje štetne hrane. Pilićima se nikako ne smije davati pokvarena hrana, ostaci sa stola, svježi kruh s kvascem, pokvareno meso ili riba, sirovi grah, ljuske krompira, avokado, češnjak i luk. Sve ove namirnice mogu ozbiljno narušiti zdravlje ptica i smanjiti njihovu sposobnost za nesenje jaja.
Ne smijemo zaboraviti ni na važnost uzrasta kokoši. Pilići do 5 mjeseci trebaju hranu bogatu proteinima kako bi se pravilno razvijali. Nakon toga, kad uđu u fazu nesenja jaja, ključno je povećati unos kalcija i vitamina. Kod starijih kokoši koje prirodno smanjuju proizvodnju, dodatkom bundeve, suncokreta i vitaminskih dodataka moguće je produžiti aktivno nesenje.
Prirodno okruženje koje stimulira čula ptica takođe igra važnu ulogu. Omogućavanje pristupa otvorenom prostoru, gdje kokoši mogu kopati po zemlji, tražiti crve i bilje, značajno utiče na njihovo raspoloženje i zdravlje. Sretnije kokoši polažu više jaja – jednostavno rečeno.
U situacijama kada primijetite pad u proizvodnji jaja, a starost nije uzrok, razmislite o promjeni učestalosti hranjenja. Umjesto dva, hranite ih četiri puta dnevno – ujutru i naveče dajte suhu mješavinu žitarica, a u podne ponudite tople, vlažne obroke bogate hranjivim sastojcima.
Na kraju, važno je istaći da su domaća jaja ne samo ukusnija i zdravija, već su i pokazatelj kvalitete njege koju pružate svojim pticama. Dosljedna briga, pravilna ishrana i pažnja prema okruženju čine razliku između nestabilne i obilne proizvodnje jaja. Slijedeći ove smjernice, možete stvoriti održivo domaćinstvo u kojem kokoši ne samo da preživljavaju, nego i napreduju
