U današnjem članku govorimo o jednom od čestih slučajeva ilegalnog unosa zaštićenih dijelova divljih životinja na granicama Balkana.
- Na graničnom prijelazu Stara Gradiška, 31. januara 2024. godine, zabilježen je pokušaj unošenja vučje kože s glavom u Hrvatsku, bez valjane dokumentacije. Vozilo s registarskim oznakama Bosne i Hercegovine zaustavljeno je na putničkom ulazu, gdje su carinici u rutinskoj kontroli pronašli ovaj zaštićeni predmet.
Iako u vozilu nije bilo drugih sumnjivih stvari, sam pronalazak kože i glave vuka, vrste Canis lupus, bio je dovoljan razlog da se pokrenu pravne procedure. Prema informacijama koje je objavila Uprava carina Republike Hrvatske, osoba nije imala potrebnu dokumentaciju za legalan uvoz i posjedovanje ovakvog trofeja. Ovo je značajan propust, jer je sivi vuk jedna od strogo zaštićenih vrsta u regiji.
Zakon o prekograničnom prometu i prometu divljih vrsta jasno zabranjuje uvoz, izvoz i transport takvih životinja ili njihovih dijelova bez valjanih dozvola. U skladu s tim, roba je odmah oduzeta, a protiv počinioca je pokrenut prekršajni postupak. Izrečena mu je novčana kazna u visini od 1.500 eura, što iznosi oko 2.900 konvertibilnih maraka.
Nažalost, ovakvi slučajevi nisu rijetki na granicama balkanskih zemalja. Uprkos međunarodnim konvencijama i domaćim zakonima, pojedinci često pokušavaju nelegalno prenijeti trofeje, kože i žive primjerke ugroženih životinja. Iako u nekim situacijama stoji neznanje kao razlog, u većini slučajeva se radi o namjernom kršenju zakona.
- Carinici su posebno obučeni za prepoznavanje ovakvih predmeta, što je od ključnog značaja s obzirom na učestalost pokušaja krijumčarenja. Sivi vuk, Canis lupus, ima poseban status u Hrvatskoj i susjednim državama kao vrsta koja je pod posebnom zaštitom. Njegovo nelegalno ubijanje predstavlja ozbiljan ekološki i pravni prekršaj, naročito ako se dijelovi životinje koriste kao trofeji ili se prodaju bez dozvole.
Uvođenje strožih kontrola i mjera neophodno je za očuvanje ovih ugroženih vrsta, ali i za edukaciju javnosti o posljedicama nezakonitih radnji. Iako nije poznato da li je osoba koja je pokušala prenijeti vučju kožu planirala njenu prodaju, poklanjanje ili dekorativnu upotrebu, to ne umanjuje težinu pravnog prekršaja. Ovakve radnje narušavaju ekološku ravnotežu i potiču neodgovorno iskorištavanje prirodnih resursa.
Nadležne institucije ističu da su ovakvi predmeti ne samo ilegalni, već i potencijalno opasni za prirodu, jer potiču dalje lovljenje i eksploataciju zaštićenih životinja. Članice Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama (CITES), među kojima je i Hrvatska, obavezale su se na strogu zabranu nelegalnog prometa i na aktivnu zaštitu divljih životinja.
Globalno gledano, ilegalna trgovina dijelovima divljih životinja predstavlja rastući problem, naročito u pograničnim područjima jugoistočne Evrope. Prema analizama kao što je ona koju je objavio CNN, tržište za trofejne dijelove životinja je vrlo unosno, ali pritom ima katastrofalne posljedice po biodiverzitet i pravni sistem država. Ovakva trgovina urušava napore za očuvanje prirodnih staništa i ugroženih vrsta.
Slučaj na Staroj Gradiški potvrđuje važnost zakonskih propisa koji štite prirodu, ali i ukazuje na potrebu za većom angažovanošću građana u poštovanju tih propisa. Zaštita divljih vrsta ne smije biti samo formalnost, već etička obaveza svakog pojedinca. Kazna koja je izrečena možda ne djeluje preteće, ali je poruka jasna – zakonske granice su jednako važne kao i one geografske.
Vuk kao simbol divlje prirode i prirodne ravnoteže mora ostati zaštićen i živ, a ne predmet nezakonitog interesa ili trofej u nečijem vozilu. Svaka ilegalna radnja narušava prirodnu harmoniju i ugrožava budućnost brojnih vrsta. Stoga je važno da svi shvatimo ozbiljnost ovakvih slučajeva i podržimo napore za očuvanje prirode, kako na lokalnom tako i na globalnom nivou.
U konačnici, ovaj događaj podsjeća nas da zakoni postoje ne samo da bi se poštovali već i da bi se zaštitila naša zajednička prirodna baština. Samo zajedničkim djelovanjem i odgovornim ponašanjem možemo sačuvati bogatstvo divljeg svijeta za buduće generacije
