U današnjem članku govorićemo o jednoj često zanemarenoj namirnici koja ima izuzetno pozitivan uticaj na zdravlje mozga, imunološki sistem i čak smanjenje rizika od raka.
- Kako starimo, prirodno dolazi do smanjenja kognitivnih sposobnosti, a sve veći broj ljudi suočava se sa dijagnozama poput demencije i Alzheimerove bolesti. Ipak, postoje jednostavni koraci koje možemo preduzeti kako bismo očuvali mentalnu jasnoću i vitalnost, a konzumacija gljiva je upravo jedan od njih.
Prema najnovijim istraživanjima iz 2024. godine, redovno uvrštavanje gljiva u ishranu može imati značajne prednosti po funkcije mozga. Dovoljno je unijeti samo jednu porciju sedmično da bi se poboljšali aspekti poput pamćenja, brzine obrade informacija i izvršnih funkcija. Ove prednosti naročito dolaze do izražaja kod starijih osoba, čime se gljive ističu kao dragocjen saveznik u borbi protiv kognitivnog opadanja.
Osim toga, stručnjaci napominju da konzumacija gljiva može biti povezana s nižim nivoima depresije i smanjenim rizikom od neurodegenerativnih oboljenja. Iako same gljive nisu zamjena za sveobuhvatnu ishranu, one se savršeno uklapaju u širu sliku zdrave prehrane, koja podrazumijeva raznovrsne i nutritivno bogate namirnice.
Ne treba zaboraviti ni njihov potencijal u prevenciji raka. Gljive sadrže specifične bioaktivne spojeve koji podupiru imunološki sistem i djeluju na puteve povezane s razvojem tumora. Neki od tih spojeva su glukani i dijetalni polisaharidi, koji jačaju sposobnost organizma da se izbori sa bolestima i infekcijama. Prema istraživanjima, upravo ti spojevi mogu smanjiti rizik od pojave određenih vrsta raka, kao što su rak dojke, debelog crijeva i prostate.
- Još jedan važan nutrijent koji se nalazi u gljivama je ergotionin, snažan antioksidans koji ima ključnu ulogu u smanjenju oksidativnog stresa, faktora koji doprinosi starenju i pojavi mnogih hroničnih bolesti. Time se dodatno potvrđuje njihova vrijednost u očuvanju zdravlja tokom cijelog života.
Za osobe koje su odabrale biljni način ishrane, gljive predstavljaju izvrstan biljni nadomjestak za meso. Njihova bogata tekstura i izražen ukus čine ih idealnim dodatkom brojnim jelima, poput juha, variva, salata i rižota. Osim što su ukusne, gljive sadrže proteine i druge esencijalne nutrijente, čime pomažu u zadovoljenju dnevnih potreba organizma, naročito kod veganâ i vegetarijanaca.
Gljive poput shiitake i reishi posebno se ističu kada je riječ o zdravlju mozga. One sadrže spojeve koji podržavaju moždane funkcije i mogu usporiti napredovanje bolesti poput Alzheimera. Zbog svojih neuroprotektivnih svojstava, postaju sve češće tema naučnih studija koje potvrđuju njihov pozitivan utjecaj na mentalnu agilnost i dugoročnu kognitivnu stabilnost.
Međutim, važno je imati na umu da gljive ne mogu samostalno obezbijediti sve što našem tijelu treba. Njihova uloga je dopunska, i treba ih konzumirati u sklopu uravnotežene prehrane koja uključuje i druge važne skupine namirnica poput voća, povrća, žitarica, zdravih masti i proteina. Dakle, ključ je u ravnoteži, a gljive mogu igrati važnu ulogu unutar tog šireg sistema.
Sve ove činjenice ukazuju na to da uvođenje gljiva u svakodnevnu prehranu ne zahtijeva drastične promjene u navikama, ali može donijeti značajne zdravstvene koristi. Njihova redovna konzumacija može pomoći u jačanju imuniteta, očuvanju mentalnog zdravlja, usporavanju starenja i čak smanjenju rizika od nekoliko ozbiljnih bolesti.
Ipak, treba biti realan i shvatiti da gljive nisu čudotvorna namirnica. One nisu lijek, već važan dodatak zdravom načinu života koji uključuje fizičku aktivnost, emocionalnu stabilnost, redovan san i raznoliku ishranu. Prava snaga leži u kombinaciji malih, ali dosljednih izbora, među kojima konzumacija gljiva može biti jednostavan, ukusan i moćan korak u pravom smjeru
