U današnjem članku osvrćemo se na jednu od najčešće korištenih namirnica u domaćinstvu jaja. Bez obzira da li se konzumiraju za doručak, ručak ili kao sastavni dio raznih recepata, jaja su postala nezaobilazan element u svakodnevnoj ishrani.
- Iako su se godinama vodile rasprave o tome koliko su zdrava za svakodnevnu konzumaciju zbog prisustva holesterola, brojne savremene studije potvrđuju da su jaja zapravo bezopasna kada se jedu u umjerenim količinama. Posebnu pažnju privlači fenomen koji ponekad zabrine ljude – zeleni prsten oko kuhanog žumanceta.
Jaja su poznata po svojoj visokoj nutritivnoj vrijednosti. Bogata su proteinima, vitaminima i mineralima, a sadrže sve esencijalne aminokiseline koje su neophodne ljudskom organizmu. Prosječno jaje srednje veličine ima oko 6 grama proteina i samo 70 kalorija, što ga čini savršenim izborom za one koji žele zdrav i hranjiv obrok. Upravo zato su mnogima prva opcija za doručak ili lagani međuobrok. Njihova jednostavna priprema i raznovrsnost upotrebe doprinose njihovoj popularnosti.
Međutim, kod kuhanih jaja nerijetko se primijeti zelenkasto-sivi prsten koji se pojavljuje oko žumanjka. Na prvi pogled to može izgledati neprivlačno i zabrinjavajuće, ali riječ je o potpuno bezopasnoj pojavi. Zeleni prsten nastaje kao rezultat hemijske reakcije između željeza i vodikovog sulfida. Naime, željezo koje se nalazi u žumanjku reagira s vodikovim sulfidom koji dolazi iz bjelanjka. Kada se jaja prekuhaju, ta reakcija se pojačava i dolazi do stvaranja željeznog sulfida, koji ostavlja karakterističnu zelenu boju između žumanjka i bjelanjka.
Iako vizuelno može djelovati odbojno, ovakvo jaje je sigurno za konzumaciju i nema nikakvih negativnih posljedica po zdravlje. Takođe, zeleni prsten se ponekad može formirati i zbog povećane količine željeza u vodi u kojoj se jaja kuhaju. Ni tada ne postoji razlog za brigu jer nije riječ o kontaminaciji niti o kvarenju jaja. Ipak, predugo kuhanje jaja može dovesti do smanjenja kvaliteta proteina i težeg varenja, pa je preporučljivo pripaziti na vrijeme kuhanja.
- Za savršeno pripremljena kuhana jaja, postoji nekoliko savjeta koje vrijedi slijediti. Ako želite meko kuhano jaje, ubacite ga u vruću, ali ne ključalu vodu i kuhajte oko četiri i po minute nakon što voda proključa. Nakon kuhanja, ostavite jaje da miruje još kratko prije nego ga konzumirate. Preporučuje se da se jaja prije kuhanja izvade iz hladnjaka i ostave na sobnoj temperaturi, jer će tako ravnomjernije da se skuhaju. Za tvrdo kuhana jaja, optimalno je vrijeme kuhanja oko osam minuta, nakon čega ih treba odmah prebaciti u hladnu vodu kako bi se lakše ogulila ljuska.
- Žumanjak je izuzetno bogat mastima, vitaminima A, D, E i K, kao i mineralima poput željeza i cinka. Posebno je značajan kolin, koji je važan za zdravlje mozga i funkciju jetre. S druge strane, bjelanjak se sastoji gotovo isključivo od proteina i ima vrlo malo masti i holesterola, što ga čini pogodnim za one koji vode računa o unosu masnoća.
Uprkos nutritivnim prednostima, još uvijek postoji dilema o uticaju holesterola iz žumanjaka na zdravlje srca. Međutim, većina novijih istraživanja ukazuje da umjerena konzumacija jaja ne utiče značajno na povećanje holesterola kod zdravih osoba. Osobe s posebnim zdravstvenim stanjima ipak bi trebale konzultirati ljekara prije uključivanja većih količina jaja u svakodnevnu ishranu.
Osim što su hranjiva, jaja su i izuzetno svestrana u kulinarstvu. Mogu se pripremati na bezbroj načina – kuhana, pržena, poširana, u obliku omleta ili frittate. Takođe su neizostavan sastojak u pripremi peciva, kolača, torti i drugih slastica, jer svojom strukturom doprinose vezivanju sastojaka i daju potrebnu raskoš i volumen tijestu.
Bez obzira da li ih jedete svakog dana ili povremeno, jaja ostaju neprocjenjiv izvor hranjivih tvari i dio mnogih tradicionalnih i modernih jela. Razumijevanje načina pripreme, kao i prirodnih procesa koji se događaju tokom kuhanja, može pomoći u tome da se iz ove skromne namirnice izvuče maksimum – i u ukusu i u zdravlju
