U današnjem članku govorićemo o tome kako prepoznati da li su paradajz i krastavci puni hemikalija i kako možete zaštititi svoje zdravlje od štetnih supstanci koje se često koriste za čuvanje i tretiranje voća i povrća.

  • Mnogi ne znaju da hrana koja izgleda savršeno na pijaci ili u prodavnici često prolazi kroz niz procesa koji joj mijenjaju prirodna svojstva, a cilj svega je da duže traje i zadrži lijep izgled. Međutim, iza te savršene spoljašnosti često se krije opasnost koju nije uvijek lako prepoznati na prvi pogled.

Tokom zimskih mjeseci, da bi se voće poput jabuka očuvalo svježe, proizvođači ga tretiraju različitim hemikalijama. Te supstance usporavaju truljenje i čuvaju izgled, ali mogu biti opasne po zdravlje. Jabuke se često premazuju voskom, glicerinom, parafinom i kalcijum hloridom, dok je najopasniji među njima definil, materija koja se dobija preradom nafte i koja ima potencijalno kancerogeno djelovanje. Iako jabuka djeluje savršeno glatko i sjajno, takav izgled često znači da je hemijski obrađena.

Stručnjaci upozoravaju da je prvi korak zaštite jednostavan — pranje voća i povrća u toploj vodi. Još bolji efekat postiže se ako u vodu dodate sodu bikarbonu, koja pomaže u uklanjanju pesticida i voska s površine. Ako kupujete domaće proizvode od provjerenih ljudi, dovoljno je voće oprati i ukloniti prašinu, ali ako je riječ o proizvodima iz velikih lanaca, preporučuje se da se voće oguli prije konzumacije.

Konzumiranje namirnica koje su tretirane hemikalijama može dovesti do teškog trovanja, problema s jetrom i bubrezima, pa čak i hormonskih poremećaja. Ipak, oguliti jabuku znači i izgubiti dragocjene vitamine A i C, kalcijum, fosfor, gvožđe i antioksidante. Zato stručnjaci savjetuju da se pronađe ravnoteža između sigurnosti i nutritivne vrijednosti hrane. Postoji nekoliko trikova koji pomažu da prepoznate koliko je voće prirodno. Ako nakon sječenja jabuka brzo potamni, to je znak da nije hemijski tretirana i da sadrži prirodni karcitin koji, u kombinaciji s vitaminom C, sprječava oštećenje ćelija u organizmu.

  • Slična pravila važe i za drugo voće i povrće. Na primjer, u kori limuna se nalazi velika količina vitamina C i P te pektin, koji jača imunitet. Ipak, limun je takođe često prskan hemikalijama kako bi duže trajao, pa je i njega potrebno dobro oprati prije upotrebe. Najbolji način za to je kombinacija toplije vode, sode bikarbone i malo deterdženta koji će ukloniti masni sloj voska.

Kada je riječ o povrću, postoje vizuelni znakovi koji vam mogu otkriti da li je tretirano. Ako presiječete krastavac i primijetite žućkaste pruge ili žuti centar, vrlo je vjerovatno da sadrži pesticide. Kod paradajza, hemijski tretirane plodove najlakše ćete prepoznati po tome što su pretjerano crveni spolja, a unutrašnjost im je blijeda ili ima neravnomjernu boju. Takođe, ako paradajz ima jak vještački miris i neukusan je, to je znak da nije prirodno zreo.

  • Zimska ponuda na pijacama često uključuje voće koje izgleda svježe, iako je ubrano mjesecima ranije. Takvi proizvodi čuvaju se u hladnjačama uz dodatak hemikalija koje sprječavaju truljenje. Na taj način gube prirodnu vlagu i nutritivne vrijednosti, dok se u njima zadržavaju tragovi pesticida i drugih štetnih tvari. Redovnim unošenjem takvih proizvoda u organizam povećava se rizik od akumulacije toksina koji dugoročno mogu izazvati zdravstvene probleme.

Zato je najvažnije razviti naviku pažljivog pranja i provjere hrane prije nego što je pojedete. Ako nemate povjerenja u porijeklo proizvoda, bolje je da birate sezonsko voće i povrće s lokalnih pijaca. Osim što je svježije, takvo povrće obično ima manje hemijskih dodataka jer nije pripremano za dug transport. Kupovina od malih proizvođača i organskih uzgajivača može biti odličan način da se smanji unos štetnih tvari.

Još jedan važan savjet je da uvijek obraćate pažnju na teksturu i miris proizvoda. Prirodni plodovi nisu uvijek savršeni — imaju manje nepravilnosti, neujednačenu boju i miris koji podsjeća na zemlju i sunce. Hemijski tretirano voće često izgleda besprijekorno, ali mu nedostaje prirodna aroma.

Na kraju, svako od nas može učiniti mnogo kako bi sačuvao svoje zdravlje. Pravilnim pranjem, odabirom svježih i domaćih proizvoda, izbjegavanjem hrane sumnjivog porijekla i kontrolom onoga što unosimo u organizam, možemo značajno smanjiti rizik od trovanja i bolesti. Svijest o porijeklu hrane koju konzumiramo ključna je za dugoročno očuvanje zdravlja.

Kvalitetna prehrana ne podrazumijeva samo vitamine i minerale, već i sigurnost. Ulaganjem malo više vremena u provjeru i čišćenje namirnica, doprinosimo svom zdravlju i jačanju imuniteta. Budite oprezni, informisani i svjesni da ono što izgleda savršeno nije uvijek i najzdravije. Na taj način možete uživati u svježem, ukusnom i sigurnom voću i povrću — baš onakvom kakvo priroda i treba da pruži.

Views: 12
Preporučujemo

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here