Endokrinolozi širom svijeta upozoravaju da povišen šećer u krvi često prolazi neprimijećeno sve dok se ne razviju ozbiljni simptomi. Donosimo više u nastavku…
Upravo zbog toga je važno obratiti pažnju na signale koje tijelo šalje i reagovati na vrijeme. Stručnjaci ističu da postoji jedan rani znak koji nikako ne smijemo ignorisati – pretjerana žeđ.
Zašto je žeđ alarmantan simptom?
Kada nivo šećera u krvi poraste, bubrezi počinju da rade pojačano kako bi izbacili višak glukoze. To dovodi do učestalog mokrenja i dehidracije. Posljedica dehidracije jeste intenzivna žeđ, koja se javlja kao prirodan odgovor tijela da nadoknadi izgubljenu tečnost. Međutim, problem nastaje kada ljudi posegnu za zaslađenim pićima – sokovima, gaziranim napicima ili energetskim pićima – koji dodatno povećavaju nivo šećera i pogoršavaju stanje.
Endokrinolog dr. Samar Singh naglašava da je žeđ jedan od najčešćih ranih simptoma hiperglikemije, dok njegov kolega dr. Yoon Kook upozorava na „začarani krug“ u kojem se osoba hidrira upravo pićima koja pogoršavaju problem.
Ostali rani simptomi povišenog šećera
Iako žeđ ima ključnu ulogu u ranom otkrivanju, postoje i drugi simptomi koje treba prepoznati:
-
učestalo mokrenje,
-
pojačana glad,
-
glavobolje,
-
zamućen vid.
Ako se stanje ne prepozna i ne liječi, dolazi do umora, sporijeg zacjeljivanja rana, gubitka težine, pa čak i razvoja ozbiljnih komplikacija. Dugotrajna neliječena hiperglikemija može izazvati dijabetičku ketoacidozu, bolesti bubrega, srčani ili moždani udar, pa čak i gubitak vida.
Dijagnostika i rana intervencija
Ljekari naglašavaju da je rješenje jednostavno – krvni test može brzo otkriti povišene vrijednosti glukoze. Rano otkrivanje predijabetesa ili dijabetesa omogućava da se bolest drži pod kontrolom. Za one koji već boluju od dijabetesa, pojava žeđi je znak da je šećer previsok i da treba provjeriti terapiju ili se posavjetovati sa ljekarom.
Kako smanjiti rizik?
Dobra vijest je da se promjenama životnog stila rizik može značajno smanjiti. Stručnjaci preporučuju:
-
Zdravu ishranu – izbjegavanje rafinisanog šećera i zaslađenih pića.
-
Redovnu fizičku aktivnost – čak i šetnja od 20 minuta nakon obroka pomaže u regulaciji šećera.
-
Kontrolu tjelesne težine – gojaznost je jedan od glavnih faktora rizika.
-
Prestanak pušenja i smanjenje alkohola, koji dodatno opterećuju organizam.
Čak i male promjene, poput zamjene gaziranih sokova vodom ili uvođenja lagane tjelovježbe, mogu napraviti veliku razliku u dugoročnom zdravlju.
Zaključak
Pretjerana žeđ možda djeluje bezazleno, ali endokrinolozi upozoravaju da je to jedan od prvih i najvažnijih simptoma povišenog šećera u krvi. Ignorisanje ovog znaka može dovesti do ozbiljnih posljedica, dok pravovremena reakcija i promjena životnog stila značajno povećavaju šansu za dug i zdrav život.
- Osim medicinskih preporuka, važno je naglasiti i ulogu redovnih preventivnih pregleda. Stručnjaci savjetuju da čak i osobe koje nemaju dijagnostikovan dijabetes povremeno provjere nivo šećera u krvi, posebno ako u porodici postoji istorija bolesti. Na taj način moguće je reagovati na vrijeme i spriječiti razvoj komplikacija. Edukacija, svijest o simptomima i odgovoran pristup zdravlju najbolja su zaštita od problema koje donosi nekontrolisan šećer u krvi.
