Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nedavno je putem društvenih mreža objavio da je u Istanbulu finalizirao razgovore o izgradnji dijela autoputa i brze ceste na trasi Beograd – Sarajevo. Prema njegovim riječima, dogovorene su dvije ključne dionice: prva od Donjeg Vardišta kod Višegrada do Istočnog Sarajeva, u dužini od 130 kilometara, i druga kroz Brčko distrikt, duga 33 kilometra. Dodik je izrazio očekivanje da će sve potrebne procedure biti završene kako bi radovi mogli započeti sljedeće godine.
Ova najava predstavlja značajan korak u realizaciji projekta autoputa koji bi trebao povezati Beograd i Sarajevo, ali istovremeno otvara i niz pitanja. Naime, izgradnja autoputa Beograd – Sarajevo je ranije dogovorena na nivou tri države: Bosne i Hercegovine, Srbije i Turske. Međutim, u Bosni i Hercegovini, radovi još uvijek nisu počeli, a mnoge ključne stvari, uključujući i konačnu rutu autoputa, ostaju nejasne. Predložene rute obuhvatale su prolazak preko Bijeljine i Tuzle, kao i alternativnu rutu preko Višegrada i Goražda.
Dodikova objava, međutim, nije spomenula Bijeljinu, što sugerira moguće promjene u planovima ili barem u fokusu trenutnih dogovora. Ovo odsustvo Bijeljine iz najnovijih planova moglo bi izazvati zabrinutost, posebno jer je Srbija već skoro u potpunosti završila svoj dio autoputa do granice s Bosnom i Hercegovinom, konkretno do prijelaza Rača kod Bijeljine. Očekivalo se da će BiH nastaviti izgradnju autoputa od ove granice dalje prema Sarajevu, što bi značilo da trasa prolazi kroz Bijeljinu.
No, Dodikova najava o dionici koja bi išla kroz Brčko distrikt mogla bi ukazivati na alternativni pravac koji zaobilazi Bijeljinu. Ova promjena u planovima bi mogla imati značajne implikacije ne samo na lokalni razvoj, već i na šire geopolitičke odnose u regiji. Brčko distrikt, kao jedinstvena administrativna jedinica u BiH, ima poseban značaj zbog svog strateškog položaja između entiteta. Izgradnja autoputa kroz ovaj distrikt mogla bi dodatno naglasiti njegovu važnost, ali i izazvati političke tenzije ako se druge regije osjete zapostavljenima.
Pitanje trase autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu također se povezuje s političkim odnosima između entiteta u zemlji, ali i sa susjednim državama. Gradnja autoputa je velika investicija koja može imati dugoročne ekonomske i političke posljedice. Stoga je važno da svi aspekti projekta budu jasno definirani i dogovoreni, kako bi se izbjegli konflikti i osigurao ravnomjeran razvoj svih dijelova zemlje.
Također, Dodikova posjeta Istanbulu i dogovori s turskim partnerima reflektiraju širu sliku međunarodnih odnosa u kojoj Turska ima značajnu ulogu u regiji Balkana. Turska je, naime, ključni partner u ovom projektu, a njena podrška može biti odlučujuća za realizaciju autoputa. Međutim, ostaje da se vidi kako će se dogovori iz Istanbula prenijeti u konkretne korake na terenu u Bosni i Hercegovini.
U konačnici, iako Dodikova objava sugerira napredak, jasno je da predstojeći izazovi nisu mali. Bosna i Hercegovina će morati donijeti jasne odluke o trasi autoputa i osigurati koordinaciju između različitih nivoa vlasti kako bi se projekt uspješno realizirao. Samo na taj način ova ključna infrastruktura može postati most koji će povezati regiju i doprinijeti njenom ekonomskom razvoju.