Britanske sigurnosne institucije upozoravaju da bi naredne godine mogle donijeti nagli porast kibernetičkih napada, posebno zbog sve šire upotrebe umjetne inteligencije. Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost (NCSC) procjenjuje da će napadači moći znatno brže pronalaziti i iskorištavati postojeće slabosti digitalnih sistema, uključujući one od kojih zavisi funkcionisanje države. Među mogućim posljedicama ozbiljnih incidenata spominju se poremećaji u snabdijevanju električnom energijom, prekidi rada kompanija i problemi u lancima distribucije hrane. Riječ je o upozorenjima na moguće scenarije, a ne o potvrđenim najavama nestašica ili neposrednog prekida osnovnih usluga.
Savremeni život u velikoj mjeri zavisi od digitalnih sistema koji omogućavaju funkcionisanje trgovine, energetike, transporta, finansijskih institucija i javnih službi. Iza svakodnevnih aktivnosti, poput plaćanja računa, kupovine namirnica ili korištenja električne energije, nalazi se složena tehnološka infrastruktura. Kada takvi sistemi postanu meta kibernetičkog napada, posljedice se ne moraju zadržati samo na računarima i podacima, nego mogu uticati na usluge koje koristi veliki broj građana.
Upravo zbog toga britanski Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost upozorava na promjene koje donosi razvoj umjetne inteligencije. Prema njegovoj godišnjoj procjeni, tehnologija omogućava napadačima da već poznate metode koriste mnogo brže i u većem obimu. Najveći problem nije nužno pojava potpuno novih načina napada, već mogućnost da se sigurnosni propusti koji postoje godinama sada otkrivaju i iskorištavaju znatno efikasnije.
NCSC djeluje u okviru britanske obavještajne agencije GCHQ i ima važnu ulogu u praćenju digitalnih prijetnji i pružanju podrške organizacijama koje se suočavaju sa sigurnosnim incidentima. Njegova upozorenja, o kojima je izvještavao i Sky News, odnose se na državne institucije, privatne kompanije i operatere infrastrukture. Posebno su izloženi sistemi u kojima se godinama odgađaju potrebna ulaganja u sigurnost.
Umjetna inteligencija omogućava napade većom brzinom nego ranije
Jedna od ključnih promjena odnosi se na automatizaciju. Aktivnosti za koje su napadačima ranije bili potrebni značajno vrijeme i ljudski resursi sada se mogu djelimično ubrzati korištenjem alata zasnovanih na umjetnoj inteligenciji. To uključuje analizu velikog broja sistema, prepoznavanje potencijalnih slabosti i procjenu mogućih ciljeva.
Takav razvoj događaja može povećati broj pokušaja napada čak i kada se koriste tehnike koje su sigurnosnim stručnjacima odavno poznate. Umjesto da napadači moraju pojedinačno analizirati svaki sistem, automatizovani alati mogu im pomoći da prošire aktivnosti na veći broj organizacija. Britanski stručnjaci ovaj proces opisuju kao svojevrsnu industrijalizaciju kibernetičkih prijetnji.
Posebnu zabrinutost izazivaju organizacije koje koriste zastarjele sisteme ili nisu na vrijeme otklonile poznate sigurnosne nedostatke. Čak i relativno jednostavna ranjivost može postati ozbiljan problem ako je moguće brzo pronaći veliki broj uređaja ili mreža koje je sadrže. Zbog toga se naglasak sve više stavlja na uklanjanje postojećih propusta, a ne samo na razvoj novih odbrambenih tehnologija.
POZADINA DOGAĐAJA
Britanski NCSC upozorava da umjetna inteligencija može značajno povećati brzinu i obim kibernetičkih operacija. Posebno je zabrinjavajuće iskorištavanje ranjivosti koje su već poznate, ali nisu pravovremeno otklonjene. Prema procjeni centra, do 2028. godine upotreba umjetne inteligencije mogla bi postati uobičajen dio napada usmjerenih protiv kritične nacionalne infrastrukture.
Izvršni direktor NCSC-a Richard Horne upozorio je da se zemlja približava periodu u kojem bi broj kibernetičkih incidenata mogao porasti do dosad nezabilježenih razmjera. Prema njegovoj procjeni, uzrok nije samo napredak tehnologije, nego i činjenica da su organizacije predugo prihvatale određene sigurnosne slabosti kao dio uobičajenog poslovanja.
„U narednim mjesecima suočavamo se sa stvarnom mogućnošću nezabilježenog porasta broja kibernetičkih incidenata. No, moramo jasno reći da razlog tome nije to što je umjetna inteligencija izmislila nove načine napada na nas, već činjenica da se ranjivosti koje smo predugo tolerisali sada mogu otkrivati i iskorištavati u razmjerama koje su nekada bile nezamislive.“
— Richard Horne, izvršni direktor NCSC-a
Horneova poruka odnosi se na odgovornost organizacija koje raspolažu važnim digitalnim sistemima. Ako su određeni propusti poznati, ali se njihovo otklanjanje godinama odgađa, nove tehnološke mogućnosti napadača mogu dodatno povećati rizik. Takva situacija posebno je osjetljiva u sektorima u kojima čak i kratkotrajan prekid rada može izazvati ozbiljne posljedice.
Zabilježena 1.831 prijava napada, među njima 80 incidenata nacionalnog značaja
Podaci iz godišnjeg izvještaja dodatno pokazuju koliko su digitalne prijetnje već prisutne. Tokom obuhvaćene izvještajne godine tim NCSC-a zadužen za upravljanje incidentima primio je 1.831 prijavu kibernetičkih napada. Od tog broja, 80 slučajeva ocijenjeno je kao incidenti nacionalnog značaja.
Ovi podaci ne znače da je svaki prijavljeni incident doveo do prekida važnih usluga. Međutim, ukazuju na obim aktivnosti s kojima se sigurnosne institucije suočavaju i na činjenicu da pojedini događaji mogu imati posljedice koje prevazilaze jednu kompaniju ili ustanovu. Upravo zato se kibernetička sigurnost sve više posmatra kao pitanje nacionalne otpornosti.
U izvještaju se posebno naglašava mogućnost da napadi u budućnosti postanu brži i složeniji. Procjena za period do 2028. godine odnosi se na očekivani razvoj sposobnosti napadača, uključujući državne aktere. Ipak, takva prognoza ne predstavlja potvrdu da će se određeni napad dogoditi niti da su poznati njegovo vrijeme ili cilj.
Zašto se spominju prazne police u supermarketima i prekidi struje?
Jedan od najupečatljivijih dijelova upozorenja odnosi se na moguće posljedice napada na sisteme od kojih zavisi svakodnevni život. Richard Horne naveo je primjere u kojima bi ozbiljni kibernetički incidenti mogli poremetiti distribuciju hrane, snabdijevanje električnom energijom ili rad kompanija. U najtežim scenarijima takvi poremećaji mogli bi dovesti do praznih polica u trgovinama i prekida važnih usluga.
Važno je naglasiti da se radi o mogućim posljedicama nedovoljne pripremljenosti, a ne o upozorenju da će u britanskim supermarketima uskoro nestati hrane. Cilj ovih primjera jeste pokazati koliko digitalni sistemi mogu biti povezani s fizičkom infrastrukturom i koliko dalekosežne posljedice može imati njihov ozbiljan poremećaj.
Savremeni lanci snabdijevanja oslanjaju se na informacione sisteme za naručivanje, skladištenje, transport i praćenje robe. Ako ključni dijelovi tih procesa prestanu funkcionisati, kompanije se mogu suočiti s kašnjenjima i otežanom distribucijom. Slično tome, određeni energetski i industrijski sistemi koriste digitalnu tehnologiju za nadzor i upravljanje fizičkim uređajima.
Dodatnu pažnju privukli su slučajevi iz Evrope u kojima su ponovo kompromitovani sistemi povezani s rashladnim uređajima u supermarketima. Takvi incidenti pokazuju da sigurnosni rizici ne postoje samo u poslovnim računarima i bazama podataka. Uređaji koji upravljaju temperaturom, proizvodnim procesima ili drugim fizičkim funkcijama također mogu biti izloženi napadima kada su povezani s mrežama.
VAŽNO: Britanski sigurnosni zvaničnici naveli su mogućnost praznih polica, prekida električne energije i poremećaja poslovanja kao primjere posljedica ozbiljnih kibernetičkih incidenata. Nije objavljena potvrda da će do takvih nestašica doći. Upozorenje je prvenstveno usmjereno na institucije i kompanije koje moraju unaprijed ojačati zaštitu svojih sistema.
Horne je naglasio da odgovornost za pripremu ne može ostati isključivo na zaposlenima u informatičkim odjelima. Odluke o ulaganjima, održavanju infrastrukture i prihvatanju rizika donose rukovodioci organizacija. Zbog toga bi posljedice ozbiljnog incidenta mogle otvoriti i pitanje odgovornosti onih koji su bili upoznati s opasnostima, ali nisu preduzeli odgovarajuće mjere.
„Jasno je da naša zemlja prolazi kroz trenutak za koji ćemo, gledajući unazad, shvatiti da je imao ogromne posljedice. Ovo je prelomni trenutak. Trenutak odluke“
— Richard Horne
Britanske službe posebno upozoravaju na aktivnosti Kine i drugih država
Pored prijetnji koje dolaze od kriminalnih grupa i drugih napadača, britanska procjena značajnu pažnju posvećuje državnim kibernetičkim operacijama. NCSC Kinu opisuje kao najsloženiju i najuporniju kibernetičku prijetnju s kojom se Ujedinjeno Kraljevstvo suočava. Riječ je o procjeni britanskih sigurnosnih institucija, koja odražava njihov pogled na sposobnosti i aktivnosti kineskih aktera.
Prema navodima iz izvještaja, kineske kibernetičke sposobnosti koriste se za prikupljanje informacija iz Ujedinjenog Kraljevstva i drugih država. Takve operacije mogu imati različite ciljeve, od tradicionalne obavještajne aktivnosti do pribavljanja osjetljivih ekonomskih i strateških podataka. Britanske institucije smatraju da digitalni prostor ima sve značajniju ulogu u ostvarivanju državnih interesa.
Procjena obuhvata i Rusiju te druge države za koje se očekuje da će do 2028. godine sve češće koristiti umjetnu inteligenciju u kibernetičkim operacijama. Takva tehnologija mogla bi pomoći u izboru ciljeva, analizi ranjivosti i povećanju efikasnosti aktivnosti koje se provode radi ostvarivanja geopolitičkih ciljeva.
U izvještaju se navode različite vrste mogućih državnih aktivnosti, uključujući špijunažu, operacije miješanja, objavljivanje ukradenih informacija, transnacionalnu represiju i prikupljanje osjetljivih ekonomskih podataka. U određenim okolnostima kibernetičke sposobnosti mogu biti povezane i s ometanjem ili uništavanjem imovine i usluga, kao i pripremom operacija s potencijalno smrtonosnim posljedicama.
Britanska vlada želi koristiti umjetnu inteligenciju i za odbranu
Na upozorenja sigurnosnih stručnjaka osvrnuo se i britanski ministar sigurnosti Dan Jarvis. Prema njegovoj ocjeni, godišnji izvještaj NCSC-a pokazuje da kibernetičke prijetnje postaju sve sofisticiranije. Međutim, naglasio je da umjetna inteligencija nije isključivo sredstvo koje mogu koristiti napadači, nego i tehnologija koja može pomoći u zaštiti digitalnih sistema.
Jarvis je naveo da Ujedinjeno Kraljevstvo nastoji iskoristiti mogućnosti umjetne inteligencije za unapređenje odbrane. U tom kontekstu spomenuo je Nacionalni kibernetički štit i Centar izvrsnosti za kibernetičku sigurnost umjetne inteligencije. Ove inicijative predstavljene su kao dio šireg nastojanja da se zaštita važnih sistema prilagodi promjenama u tehnološkom okruženju.
Upotreba umjetne inteligencije u odbrani može pomoći pri analizi velikih količina sigurnosnih podataka i bržem prepoznavanju sumnjivih aktivnosti. Ipak, britanska upozorenja pokazuju da napredni alati sami po sebi nisu dovoljni ako organizacije zanemaruju osnovne mjere zaštite. Redovno održavanje sistema, otklanjanje poznatih ranjivosti i priprema za moguće incidente ostaju važni dijelovi sigurnosnog pristupa.
Za kompanije i državne institucije ključni izazov predstavlja pravovremeno donošenje odluka. Odgađanje ulaganja u sigurnost može djelovati kao kratkoročna ušteda, ali ozbiljan incident može izazvati mnogo veće troškove, prekide rada i gubitak povjerenja. Posebno je važno da organizacije koje upravljaju ključnim uslugama razumiju kako se digitalni rizici mogu prenijeti na njihovo svakodnevno poslovanje.
Britanska procjena za naredne godine zato predstavlja upozorenje na promjenu razmjera i brzine kibernetičkih prijetnji. Umjetna inteligencija mogla bi omogućiti napadačima da poznate slabosti iskorištavaju mnogo efikasnije, dok bi posljedice ozbiljnih incidenata mogle pogoditi i građane koji nisu neposredno povezani s napadnutim organizacijama.
Podaci o 1.831 prijavljenom incidentu i 80 slučajeva nacionalnog značaja pokazuju da sigurnosni izazovi nisu samo pitanje daleke budućnosti. Ipak, scenariji koji uključuju prekide struje ili poremećaje snabdijevanja hranom ostaju procjene mogućih posljedica, a ne potvrđeni događaji. U središtu poruke britanskih zvaničnika nalazi se potreba da se postojeći sistemi zaštite prije nego što njihove slabosti postanu uzrok problema koji bi mogli uticati na čitavo društvo.
