Kako organizam stari, mijenjaju se njegove potrebe, ali i način na koji reaguje na određene lijekove i dodatke prehrani. Vitamin C i vitamin D3 često se spominju u razgovorima o zdravlju osoba starijih od 50 godina, dok aspirin izaziva posebnu pažnju zbog mogućih koristi, ali i ozbiljnih neželjenih efekata. Zato stručnjaci naglašavaju da godine same po sebi nisu dovoljan razlog za svakodnevno uzimanje bilo kojeg preparata.
Ulazak u šestu deceniju života za mnoge ljude predstavlja period u kojem počinju više razmišljati o vlastitom zdravlju. Promjene u nivou energije, fizičkoj izdržljivosti, mišićnoj snazi i općem funkcionisanju organizma mogu postati primjetnije nego ranije. Istovremeno raste interesovanje za pravilnu prehranu, preventivne preglede i načine očuvanja dobrog zdravstvenog stanja.
Među temama koje se često pojavljuju u razgovorima o zdravom starenju posebno mjesto zauzimaju vitamini i lijekovi koji se povezuju sa zaštitom organizma. Međutim, činjenica da je određeni vitamin neophodan za normalno funkcionisanje tijela ne znači da svaka osoba treba uzimati njegove dodatne količine. Još veći oprez potreban je kada je riječ o lijekovima koji mogu uticati na zgrušavanje krvi ili djelovati zajedno s terapijom koju pacijent već koristi.
Šta je doktor Hadžitanović govorio o očuvanju zdravlja u zrelijim godinama?
Tokom jednog televizijskog gostovanja doktor Hadžitanović osvrnuo se na važnost zdravih životnih navika i odgovornog odnosa prema vlastitom organizmu. Posebnu pažnju posvetio je temama koje zanimaju stariju populaciju, među kojima su pravilna prehrana, fizička aktivnost i unos određenih vitamina.
U njegovom izlaganju spomenuti su vitamin C i vitamin D3, nutrijenti koji imaju različite, ali značajne uloge u organizmu. Govorio je i o aspirinu, lijeku koji pojedini pacijenti koriste radi smanjenja rizika od određenih kardiovaskularnih događaja. Upravo je pitanje njegove preventivne upotrebe posebno osjetljivo jer aspirin nije odgovarajući izbor za svaku osobu.
Zdravstvene potrebe nakon pedesete godine nisu jednake kod svih ljudi. Neko može imati uredne laboratorijske nalaze, raznovrsnu prehranu i dovoljno fizičke aktivnosti, dok druga osoba može živjeti s hroničnim oboljenjima, uzimati više lijekova ili imati potvrđen nedostatak određenih nutrijenata. Zbog takvih razlika univerzalne preporuke mogu biti neprimjerene.
POZADINA DOGAĐAJA
U televizijskom gostovanju doktor Hadžitanović govorio je o vitaminima C i D3, zdravim navikama i korištenju aspirina kod starijih osoba. Tema je privukla pažnju jer mnogi ljudi dodatke prehrani smatraju bezopasnim, dok pojedini lijekove za prevenciju bolesti počinju koristiti bez individualne medicinske procjene.
Važno je razlikovati hranjive materije koje su tijelu potrebne od suplementacije koja se provodi u obliku tableta, kapsula ili drugih preparata. Organizam neprestano koristi vitamine za različite funkcije, ali potreba za dodatnim unosom zavisi od prehrane, životnih navika, zdravstvenog stanja i mogućih poremećaja apsorpcije.
Kod osoba koje već imaju određene dijagnoze potrebno je uzeti u obzir i terapiju koju koriste. Neki preparati mogu uticati na djelovanje lijekova ili zahtijevati dodatni oprez. Zato razgovor s ljekarom ili farmaceutom ima važnu ulogu, posebno kada se planira dugotrajno uzimanje većih doza.
Vitamin C i vitamin D3 imaju različite, ali važne funkcije
Vitamin C poznat je po svojoj ulozi u normalnom radu imunološkog sistema. Osim toga, učestvuje u stvaranju kolagena, proteina važnog za kožu, krvne žile, kosti i druga vezivna tkiva. Doprinosi i zaštiti ćelija od oksidativnog stresa te pomaže organizmu u apsorpciji željeza iz biljnih namirnica.
Ovaj vitamin može se unositi putem svakodnevne prehrane. Voće i povrće, posebno agrumi, paprika, kivi i određene vrste kupusnjača, predstavljaju njegove prirodne izvore. Osobe koje redovno konzumiraju raznovrsne biljne namirnice mogu zadovoljiti svoje potrebe bez posebnih dodataka, osim ako postoje razlozi zbog kojih je suplementacija potrebna.
Vitamin D3 ima drugačiju ulogu. Posebno je značajan za regulaciju metabolizma kalcija i fosfora, a time i za održavanje zdravlja kostiju. Učestvuje u normalnom funkcionisanju mišića i imunološkog sistema. Njegov nedostatak može biti naročito važan kod osoba koje imaju povećan rizik od problema s kostima.
Organizam može stvarati vitamin D pod uticajem sunčeve svjetlosti, dok se određene količine unose hranom. Međutim, stvaranje vitamina u koži zavisi od više faktora, uključujući godišnje doba, izloženost suncu i individualne karakteristike. Kod pojedinih starijih osoba mogućnost stvaranja vitamina D može biti smanjena.
VAŽNO: Vitamin C i vitamin D3 potrebni su organizmu, ali njihova važnost ne znači da svi stariji od 50 godina moraju svakodnevno uzimati suplemente. Potrebu za dodatnim unosom treba procjenjivati prema prehrani, zdravstvenom stanju i, kada je opravdano, rezultatima medicinskih pretraga.
Poseban oprez potreban je kod uzimanja velikih doza vitamina D. Budući da se radi o vitaminu topivom u mastima, njegov prekomjeran unos može dovesti do nakupljanja u organizmu i povećanog nivoa kalcija u krvi. Takvo stanje može izazvati zdravstvene probleme, posebno ako se visoke doze uzimaju duže vrijeme bez kontrole.
Ni vitamin C nije opravdano uzimati u neograničenim količinama. Visoke doze mogu izazvati probavne smetnje, a kod osoba s određenim zdravstvenim predispozicijama potreban je dodatni oprez. Više vitamina ne znači nužno bolju zaštitu od bolesti, pa se prednost daje odgovarajućem unosu umjesto nekontrolisanom povećavanju doze.
Naročito je važno izbjegavati uvjerenje da suplementi mogu zamijeniti kvalitetnu prehranu, kretanje ili redovne zdravstvene kontrole. Njihova svrha je nadoknada konkretnih potreba ili nedostataka, a ne zamjena za sve ostale faktore koji utiču na zdravlje.
Zašto aspirin zahtijeva posebno pažljivu procjenu?
Za razliku od vitamina, aspirin je lijek s djelovanjem koje može značajno uticati na određene procese u organizmu. U malim dozama smanjuje sposobnost krvnih pločica da se međusobno povezuju, zbog čega se u određenim medicinskim situacijama koristi za smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka.
Kod pojedinih pacijenata koji su već preživjeli srčani ili određeni moždani udar, ili imaju druge jasno utvrđene indikacije, aspirin može biti važan dio propisane terapije. Međutim, sasvim je drugačije pitanje treba li ga uzimati osoba koja nikada nije imala takav događaj i želi ga koristiti isključivo preventivno.
U takvim slučajevima korist nije jednaka za sve. Ljekari procjenjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti, ali i mogućnost neželjenih posljedica. Među najvažnijim rizicima aspirina nalazi se povećana vjerovatnoća krvarenja, uključujući krvarenja iz probavnog sistema i, rjeđe, ozbiljna krvarenja unutar lobanje.
Starija životna dob može dodatno uticati na odnos mogućih koristi i štete. Zbog toga se aspirin ne preporučuje automatski svakoj osobi koja je napunila 50 ili 60 godina. Odluka o njegovoj upotrebi zavisi od medicinske istorije, ostalih faktora rizika i individualne procjene stručnjaka.
ŠIRA SLIKA
Preventivna upotreba aspirina nije univerzalna mjera za sve osobe starije od 50 godina. Kod pacijenata koji imaju određene kardiovaskularne bolesti lijek može biti opravdan, ali njegova primjena kod osoba bez ranijih kardiovaskularnih događaja zahtijeva posebno pažljivo razmatranje. Aspirin ne treba započinjati na svoju ruku, niti samostalno prekidati ako ga je ljekar već propisao.
Problem nastaje kada se preporuke namijenjene jednoj grupi pacijenata počnu primjenjivati na sve ljude određene dobi. Osoba koja koristi lijekove za razrjeđivanje krvi, ima istoriju želučanih krvarenja ili određene druge zdravstvene probleme može biti izložena dodatnim rizicima.
Zbog toga je prije eventualnog početka preventivne terapije potreban razgovor s ljekarom. Jednako je važno da pacijenti kojima je aspirin već propisan ne prestaju uzimati lijek samoinicijativno, jer prekid terapije u pojedinim okolnostima može povećati rizik od ozbiljnih komplikacija.
Odgovoran pristup podrazumijeva razumijevanje razloga zbog kojih se određeni lijek koristi. Preventivna terapija mora imati jasnu medicinsku svrhu, a njeni potencijalni pozitivni efekti moraju biti odmjereni u odnosu na moguće neželjene posljedice.
Oprez s alternativnim metodama i važnost pravovremenog liječenja
Doktor Hadžitanović tokom gostovanja nije govorio samo o vitaminima i aspirinu. Osvrnuo se i na potrebu da se zdravstveni problemi procjenjuju ozbiljno, posebno kada se pojave simptomi koji mogu ukazivati na infekciju ili drugo oboljenje.
Povišena tjelesna temperatura, bol u grlu i drugi simptomi mogu imati različite uzroke. Nekada se radi o prolaznim tegobama, dok u drugim slučajevima mogu zahtijevati pregled, dodatne analize ili ciljanu terapiju. Zbog toga nije opravdano pretpostavljati da isti postupak liječenja odgovara svakoj osobi.
U razgovoru je spomenut i slučaj koji je ranije privukao pažnju javnosti. Prema tadašnjim medijskim navodima, grupa ljudi okupljala se u Beogradu i pokušavala liječiti koronavirus određenim alternativnim metodama. Navodilo se da okupljeni nisu koristili odgovarajuću zaštitu, dok je jedna osoba navodno provodila tretman.
Takvi primjeri pokazuju koliko može biti problematično oslanjanje na postupke čija djelotvornost i sigurnost nisu odgovarajuće potvrđene. Poseban rizik nastaje kada osoba zbog neprovjerene metode odgodi traženje medicinske pomoći ili prekine terapiju koja joj je propisana.
„Liječenje treba prilagoditi svakom pacijentu pojedinačno, jer se bolesti razlikuju, kao i uzroci zdravstvenih tegoba i zdravstveno stanje svake osobe.“
— Navod prenesen u izvornom članku
Individualni pristup posebno je značajan kod starijih osoba koje često imaju više zdravstvenih stanja istovremeno. Lijek koji je koristan jednom pacijentu može biti neodgovarajući drugom, čak i kada imaju slične simptome. Zato se odluka o liječenju ne bi trebala zasnivati samo na iskustvu poznanika ili informacijama iz neprovjerenih izvora.
Uz pravilnu upotrebu terapije, važnu ulogu imaju i svakodnevne navike. Raznovrsna prehrana, fizička aktivnost prilagođena mogućnostima, dovoljno sna i preventivni pregledi mogu doprinijeti očuvanju zdravlja. Također je korisno pratiti krvni pritisak, nivo šećera i druge pokazatelje kada za to postoji medicinska potreba.
Osobe starije od 50 godina koje razmišljaju o dodacima vitamina C ili D3 trebale bi najprije razmotriti vlastitu prehranu i eventualne faktore rizika za nedostatak. O potrebi za suplementacijom, doziranju i trajanju uzimanja najbolje je razgovarati sa zdravstvenim stručnjakom, naročito ako već postoji hronična bolest.
Kada je riječ o aspirinu, oprez je još važniji zbog mogućnosti ozbiljnih nuspojava. Umjesto da se lijek uvodi samo na osnovu godina ili općenite preporuke, potrebno je utvrditi postoji li medicinski opravdan razlog za njegovo korištenje. Upravo takva procjena omogućava da eventualna terapija bude prilagođena stvarnim potrebama pojedinca.
Zdravlje u zrelijim godinama ne zavisi od jednog vitamina ili tablete. Mnogo veću važnost ima dugoročna briga o organizmu, razumijevanje vlastitih zdravstvenih potreba i pravovremeno reagovanje na promjene. Vitamini i lijekovi mogu imati korisnu ulogu kada su pravilno odabrani, ali njihov unos treba biti dio promišljenog pristupa zdravlju, a ne navika zasnovana isključivo na godinama.
