Tokom ljetnih mjeseci, kada temperature iz dana u dan neumoljivo rastu, sve više ljudi pokušava pronaći način da se rashladi i zaštiti svoje zdravlje. U gradovima se asfalt topi, noći postaju teške i sparne, a san često isprekidan i nekvalitetan.
- U takvim okolnostima klima-uređaji postaju gotovo neizostavan dio svakodnevice. Ipak, iako mnogi smatraju da je klima spas, stručnjaci iz oblasti urgentne medicine upozoravaju da nepravilna upotreba može donijeti više štete nego koristi. Upravo na to već godinama ukazuje ljekar hitne pomoći s dugogodišnjim iskustvom, koji svakodnevno svjedoči posljedicama nepažnje tokom velikih vrućina.
Prema njegovim riječima, ljudi najčešće griješe misleći da klima-uređaj može zamijeniti sve druge mjere zaštite od vrućine. Istina je, kako navodi, da visoke temperature ozbiljno opterećuju organizam, naročito srce i krvne sudove, ali i da nagle temperaturne razlike mogu biti jednako opasne. Tijelo koje se izlaže ekstremnoj vrućini, a zatim naglom hlađenju, doživljava stres koji se često manifestuje kroz umor, glavobolju, bolove u mišićima ili nagli pad imuniteta.
- Jedan od najvećih problema ljeti ostaje dehidracija. Znojenje se pojačava, a tijelo gubi vodu i važne elektrolite mnogo brže nego što to mnogi primijete. Doktor ističe da osjećaj žeđi često dolazi prekasno, kada je organizam već u deficitu. Zbog toga savjetuje redovan unos tečnosti tokom cijelog dana, čak i kada se ne osjeća jaka potreba za pićem. Voda bi trebala biti prvi izbor, a dodatnu pomoć organizmu pružaju i namirnice bogate vodom poput lubenice, krastavaca i sezonskog voća. Ovakav savjet u skladu je i s preporukama koje redovno objavljuju domaći zdravstveni portali i institucije, poput jasno istaknutih smjernica Instituta za javno zdravstvo Federacije BiH, koji svake godine upozorava na opasnosti od ljetnih vrućina i toplotnih udara.
Posebnu pažnju ljekari posvećuju pitanju spavanja uz uključen klima-uređaj. Iako mnogi bez klime ne mogu zamisliti noć, stručnjaci upozoravaju da direktno izlaganje hladnom zraku tokom sna može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Preporuka nije da se klima u potpunosti isključi, već da se koristi promišljeno. Idealno je, kako objašnjava doktor, da uređaj ne puše direktno prema krevetu ili da se klima uključi u susjednoj prostoriji, kako bi se postiglo blago sniženje temperature bez naglog udara hladnog zraka na tijelo. Na taj način smanjuje se rizik od ukočenosti mišića, bolova u vratu, ali i respiratornih tegoba koje su česte tokom ljetnih noći.
- Važan, ali često zanemaren aspekt, jeste i higijena klima-uređaja. Prljavi filteri mogu postati leglo bakterija, gljivica i alergena, što dodatno opterećuje disajne puteve. Redovno čišćenje i servisiranje klime nije luksuz, već nužnost, naročito u domaćinstvima gdje borave djeca, starije osobe ili hronični bolesnici. O ovome često pišu i domaći mediji poput Klix.ba i N1 BiH, koji u saradnji s ljekarima i servisnim tehničarima naglašavaju koliko neodržavani uređaji mogu biti opasni po zdravlje.
- Osim rashlađivanja prostora, tokom ljeta ključno je prilagoditi i dnevne aktivnosti. Ljekari savjetuju da se u najtoplijem dijelu dana, između 10 i 16 sati, izbjegava boravak na suncu. Tijelu je potreban odmor, naročito kod starijih osoba i onih s postojećim zdravstvenim problemima. Kratko ležanje ili odmor u rashlađenoj prostoriji može značajno smanjiti opterećenje organizma i spriječiti ozbiljne posljedice poput toplotnog udara. Oni koji se bave fizičkim radom ili vježbanjem trebali bi svoje aktivnosti prebaciti u rane jutarnje ili kasne večernje sate.
Nepravilna upotreba klima-uređaja može biti posebno rizična za osobe s kardiovaskularnim i respiratornim oboljenjima. Nagli prelazak iz toplog u hladan prostor može izazvati probleme s krvnim pritiskom, srčanim ritmom ili disanjem. Zbog toga stručnjaci savjetuju da se prije izlaska iz rashlađene prostorije provede nekoliko minuta u prostoru s umjerenom temperaturom, kako bi se tijelo postepeno prilagodilo. Razlika između vanjske i unutrašnje temperature ne bi trebala biti drastična, jer upravo te nagle promjene predstavljaju najveći rizik.
- Još jedan čest problem tokom ljeta je suh zrak u klimatiziranim prostorima. Suhoća može izazvati iritaciju očiju, nosa i grla, ali i pogoršati alergijske simptome. Kao jednostavno rješenje, ljekari preporučuju ovlaživače zraka ili čak posudu s vodom u prostoriji. Redovno provjetravanje prostora također pomaže u očuvanju kvaliteta zraka i smanjenju koncentracije štetnih čestica.
Stručnjaci za održavanje ističu da godišnji servis klima-uređaja nije samo tehničko pitanje, već direktna investicija u zdravlje. Bakterije koje se mogu razviti u zapuštenim uređajima ponekad izazivaju i ozbiljne upale pluća, što potvrđuju i iskustva ljekara iz hitnih službi širom zemlje. Preporučena temperatura u zatvorenim prostorima kreće se između 23 i 26 stepeni, jer takav raspon omogućava ugodnost bez prevelikog šoka za organizam, ali i smanjuje potrošnju električne energije.
- U kontekstu sve češćih toplotnih talasa, BH Meteo redovno upozorava građane na ekstremne vremenske uslove, naglašavajući važnost prilagođavanja svakodnevnih navika. Njihove objave često prate savjete zdravstvenih institucija, čime se dodatno potvrđuje koliko je važno slušati stručnjake i reagovati na vrijeme.
Na kraju, poruka ljekara je jasna – klima-uređaj može biti saveznik, ali samo ako se koristi razumno. Pravilna hidratacija, pametno rashlađivanje prostora, dovoljno odmora i redovno održavanje uređaja čine osnovu zaštite zdravlja tokom ljetnih mjeseci. Prevencija je uvijek lakša i sigurnija od liječenja, a slušanje savjeta stručnjaka može značiti razliku između ugodnog ljeta i ozbiljnih zdravstvenih problema. U vremenu kada su vrućine sve intenzivnije, briga o vlastitom tijelu postaje odgovornost koju niko ne bi smio zanemariti
