Savremeni način života, ubrzan tempo i često nepravilne navike u ishrani mogu ozbiljno ugroziti naše zdravlje, posebno zdravlje srca. Jedna od tih navika koja se često zanemaruje, a koja može imati ozbiljan uticaj, jeste konzumacija hrane kasno uveče.
- Ovaj fenomen postaje posebno opasan za osobe starije od 50 godina, kojima srce već može biti oslabljeno, a cirkulacija smanjena. Često ne obraćamo pažnju na to koliko vrijeme kada jedemo može biti jednako važno kao i sama hrana koju unosimo, što pokazuje istraživanje objavljeno na portalu Blic.
Kada sunce zađe, ljudsko tijelo prirodno prelazi u režim oporavka, usporavajući svoje funkcije i pripremajući se za noćni san. U tom trenutku, krvni pritisak se smanjuje, puls opada, a hormoni se balansiraju, čime srce ima priliku da se oporavi. Međutim, ako ovaj prirodni ritam bude narušen, posledice mogu biti ozbiljne.
- Naime, kasno jedenje i konzumacija teških obroka noću mogu ometati ovaj proces i dodatno opteretiti srce. Takvi obroci izazivaju povećanje srčanog ritma i krvnog pritiska, što može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući povećani rizik od srčanih bolesti i aritmija. Ovi problemi postaju još izraženiji kod starijih osoba, koje već imaju oslabljen organizam.
Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da kasno jedenje može izazvati ne samo fizičke simptome poput ubrzanog otkucaja srca ili noćnog znojenja, već i probleme u dugoročnom zdravlju srca. Osobe starije od 50 godina koje već pate od problema s cirkulacijom i hipertenzijom mogu doživjeti još ozbiljnije posljedice. Prema riječima dr. Mirne Jovanović, kardiologinje sa Beogradskog instituta za zdravlje, srce starijih ljudi, podložnih visokim krvnim pritiscima, nije spremno da se nosi s dodatnim opterećenjima koja uzrokuje kasni obrok. Naime, kada se tijelo priprema za san, svaki obrok, osobito bogat mastima ili šećerima, može uzrokovati dodatnu napetost na srce. To nije samo pitanje probave, već i preopterećenja srčanog sistema.
- Kada ljudi jedu kasno, posebno oni koji imaju već postojećih zdravstvenih problema, kao što su povišen krvni pritisak ili dijabetes, mogu doći do ozbiljnih komplikacija. Neke od najopasnijih kombinacija hrane za srce uključuju masnu i slanu hranu u kombinaciji s alkoholom. Mnogi ne smatraju da bi jedan kasni obrok mogao imati značajan uticaj, ali sol može podići krvni pritisak, dok masnoće otežavaju krvnim žilama da obavljaju svoju funkciju. Takođe, alkohol može dovesti do poremećaja srčanog ritma, što je dodatni rizik za zdravlje srca. Dnevnik iznosi podatak da čak 40% pacijenata koji su kasno jeli hranu bogatu mastima i soli uoči noći, kasnije su imali teže zdravstvene probleme s cirkulacijom i probavom.
- Osim toga, kasni obroci mogu izazvati i druge probleme poput osjećaja težine u stomaku, lošeg sna i bolova u grudima. Ove smetnje mogu biti znakovi da srce nije u mogućnosti odmoriti se kako bi trebalo, te stoga postaje preopterećeno. Srce šalje signale upozorenja, poput ubrzanog otkucaja srca, otežanog disanja dok ležimo, pa čak i noćnih bolova, koji mogu biti posljedica nepravilnih navika u ishrani. Iako se često ove smetnje pripisuju stresu ili umoru, stručnjaci kažu da je razlog često kasni obrok.
Kako bi se izbegli ovi problemi, preporučuje se da posljednji obrok bude konzumiran najmanje tri sata prije spavanja. To omogućava tijelu da obavi probavu dok je još aktivno, a srce ima vremena da se oporavi. Ako ste ipak gladni, stručnjaci savjetuju konzumaciju laganih obroka, poput voća, jogurta ili šake orašastih plodova, koji ne opterećuju probavni sistem. Ove namirnice su bogate vlaknima, a tijelo ih može lakše obraditi, dok istovremeno pomažu u održavanju ravnoteže u krvnom pritisku i funkcijama srca. Prema studiji koju je sprovela beogradska klinika za kardiovaskularna oboljenja, ljudi koji su prestali jesti barem tri sata prije spavanja doživeli su poboljšanje u kvalitetu sna i zdravlju srca.
- Na kraju, iako se može činiti da kasni obroci nemaju značaj, posljedice mogu biti dugoročne i ozbiljne. Srce pamti sve loše navike, svaki stres i preopterećenje koje mu prouzrokujemo. Preporučuje se da svako od nas preispita svoje navike u ishrani i uvede promjene koje će zaštititi srce. Kroz edukaciju i usvajanje zdravih navika, kao što su pravilno planiranje obroka, moguće je značajno smanjiti rizik od razvoja srčanih bolesti i drugih metaboličkih poremećaja. Na kraju, Nezavisne Novine naglašavaju da je prevencija uvijek bolja od lečenja, te da se zdravlje srca mora čuvati kroz promene u ishrani i načinu života.
Zdravlje srca i opšte zdravlje ne zavise samo od kvaliteta hrane, već i od vremena kada unosimo obrok. Kasni obroci, posebno oni bogati mastima i šećerima, mogu ozbiljno ugroziti zdravlje srca, a posledice se naročito odnose na starije osobe koje već imaju zdravstvenih problema. Održavanje pravilnih navika u ishrani, kao i posvećivanje pažnje vremenu kada jedemo, može značajno doprineti očuvanju zdravlja srca i celiokupnog organizma
