Kravlje mlijeko je proizvod koji se konzumira diljem svijeta već tisućama godina, a industrija mliječnih proizvoda ulaže velike iznose u promociju njegovih zdravstvenih koristi. Ipak, u posljednje vrijeme sve više istraživanja dovodi u pitanje dugogodišnju vjeru u mlijeko kao zdravu namirnicu.
- Iako reklame i sponzorirani znanstveni radovi nastoje zadržati mlijeko u ulozi nezamjenjivog dijela prehrane, stručnjaci ističu brojne zabrinutosti u vezi s njegovom konzumacijom, a naročito u kontekstu potencijalnih opasnosti koje ono može imati po ljudsko zdravlje.
Jedna od glavnih zabrinutosti vezanih uz kravlje mlijeko su hormoni koje ono sadrži. Naime, u mlijeku se nalazi više od pedeset različitih hormona, uključujući prolaktin, progesteron, estrogene, kortikosteroide i androgene. Iako su ti hormoni prirodni u životinjama, njihova prisutnost u mlijeku stvoren je za potrebe teleta, a ne za ljude.
- Mliječne krave koje su muže tijekom trudnoće često proizvode mlijeko bogato ovim hormonima, što može utjecati na ljudsko zdravlje. Istraživanja su pokazala da današnje punomasno mlijeko sadrži do šest puta više estrogena nego mlijeko iz prošlih desetljeća. Takvi podaci izazivaju zabrinutost, jer se povezuje s povećanim rizicima od hormonskih poremećaja, neplodnosti, pa čak i raka dojke, jajnika i prostate. Ova povezanost postaje predmetom ozbiljnih istraživanja i sve većih zabrinutosti u znanstvenoj zajednici.
Drugi faktor koji se često zanemaruje je prisutnost kazeina, glavnog proteina u mlijeku. Kazein se tijekom probave razgrađuje u spojeve slične morfinu, poznate kao kazomorfini, koji imaju psihološki učinak na mozak, izazivajući osjećaj ugode. Ovaj proces može dovesti do ovisnosti o mliječnim proizvodima, osobito o siru. Osim toga, kazein je povezan s povećanim rizikom od razvoja raka i s upalnim procesima u tijelu. Mnogi znanstvenici upozoravaju da redovita konzumacija mlijeka, osobito za osobe koje već imaju predispozicije za određene zdravstvene probleme, može izazvati ozbiljne posljedice po zdravlje.
- Suvremena industrija mliječnih proizvoda često ističe blagodati mlijeka za zdravlje kostiju, međutim, stvarnost nije tako jednostavna. Iako se mlijeko smatra izvorom kalcija, postoje podaci koji upućuju na to da zemlje u kojima je konzumacija mlijeka visoka, poput Sjedinjenih Američkih Država i Švedske, imaju visoke stope osteoporoze. Kako je moguće da mlijeko, koje je često promovirano kao pomoć za jačanje kostiju, može dovesti do smanjenja gustoće kostiju? Znanstvenici tvrde da mlijeko stvara kiselost u tijelu, zbog čega tijelo izvlači kalcij iz kostiju kako bi neutraliziralo pH vrijednost. Ovaj proces može smanjiti gustoću kostiju i povećati rizik od prijeloma i osteoporoze. Zanimljivo je da populacija Okinave, koja gotovo uopće ne konzumira mliječne proizvode, ima značajno jače i zdravije kosti. Ovi podaci dovode u pitanje dugoročne zdravstvene koristi od konzumiranja mlijeka.
- Još jedan problem koji se često ignorira je prisutnost gnojnih stanica, antibiotika i pesticida u mlijeku. Zbog čestih upala vimena, mlijeko može sadržavati značajnu količinu gnojnih stanica, što može doći do 400 milijuna po litri mlijeka. Osim toga, tragovi antibiotika i pesticida, koji se koriste u stočarstvu, mogu biti prisutni u mlijeku, zajedno s teškim metalima.
Ove tvari mogu uzrokovati dugoročne zdravstvene probleme u ljudskom organizmu, uključujući kronične bolesti i otpornost na antibiotike. Dodatno, mlijeko može sadržavati i hormone stresa poput kortizola i adrenalina. Krave koje prolaze kroz stresne situacije, kao što su umjetne oplodnje i stalno odvajanje od svojih mladunčadi, proizvode mlijeko bogato ovim hormonima. Kada ti hormoni uđu u ljudski organizam, mogu izazvati upalne procese, oksidativni stres, smanjenje imuniteta i ubrzano starenje.
- S obzirom na sve ove probleme, mnogi ljudi se okreću alternativama mlijeku. Biljna mlijeka poput bademovog, sojinog, zobenog, kokosovog i rižinog mlijeka postaju sve popularniji izbori na tržištu. Biljna mlijeka su često bogatija i zdravija od kravljeg mlijeka jer ne sadrže hormone, kolesterol ni antibiotike, a njihova proizvodnja ne uključuje patnju životinja niti opterećuje okoliš. Nutricionisti i znanstvenici preporučuju da se razmotri naš odnos prema mlijeku, posebno u svjetlu novih saznanja o njegovim negativnim učincima na ljudsko zdravlje. Zdravlje kostiju, hormonska ravnoteža i prevencija bolesti trebali bi biti prioriteti svakog pojedinca, a alternativne opcije mogu igrati ključnu ulogu u održavanju zdravlja i dobrobiti.
Domaći izvori također ukazuju na važnost razmatranja utjecaja hrane na naše zdravlje. Tako je portal Zdravlje.hr istaknuo da redovita konzumacija mlijeka može biti povezana s određenim zdravstvenim problemima, te preporučuje alternativne izvore kalcija koji ne donose nuspojave kao što je kravlje mlijeko. Također, stručnjaci s portala Nacionalna knjižnica zdravlja upozoravaju na učinke hormona u mlijeku i sugeriraju veću pažnju na ekološki prihvatljive alternative. I na kraju, iz izvještaja Agencije za sigurnost hrane proizlazi da mliječni proizvodi mogu sadržavati tragove štetnih tvari poput pesticida i teških metala, što upućuje na potrebu za promjenom prehrambenih navika i pronalaženjem zdravijih rješenja za budućnost
