U današnjem članku govorićemo o tome koliko jedna naizgled bezazlena navika može promijeniti djelovanje terapija koje mnogi svakodnevno koriste. Kafa, kao omiljeni jutarnji ritual miliona ljudi, ima snažan uticaj na organizam, ali i na način na koji se određeni lijekovi apsorbuju, razgrađuju i djeluju.
- Iako se mnogima čini da je šoljica kafe nešto što može samo razbuditi ili donijeti zadovoljstvo, istina je da u kombinaciji s terapijom može izazvati ozbiljne posljedice. Upravo zbog toga, potrebno je razumjeti koje se terapije nikako ne smiju uzimati zajedno s kafom i zašto je važno napraviti razmak između unosa lijeka i konzumacije ovog napitka.
Kofein, kao glavna aktivna supstanca u kafi, utiče na mnoge procese u organizmu. On ubrzava rad srca, stimuliše nervni sistem, ali istovremeno ometa djelovanje brojnih lijekova. Na primjer, kod antikoagulanasa, koji služe za razrjeđivanje krvi, kafa može povećati rizik od krvarenja jer mijenja koncentraciju lijeka u krvi. Zato se preporučuje da osobe koje koriste ove terapije izbjegavaju kafu barem sat vremena prije i poslije uzimanja tablete.
Poseban oprez potreban je i kod onih koji piju antidepresive. Lijekovi poput fluvoksamina ili escitaloprama slabije djeluju kada se kombinuju s kofeinom, što može dovesti do nesanice, nervoze i emocionalne nestabilnosti. Stručnjaci savjetuju da se napravi razmak od najmanje pola sata između kafe i lijeka, kako bi terapija ostala učinkovita.
Slična situacija javlja se i kod antipsihotika, među kojima su poznati haloperidol i aripiprazol. Kafa u ovom slučaju ometa njihovu apsorpciju, što dovodi do slabije kontrole simptoma kod pacijenata. Kada je riječ o bronhodilatatorima, lijekovima koji se koriste kod astme, kombinacija s kafom izaziva drhtavicu i ubrzani rad srca, što pacijentima može dodatno otežati stanje.
- Još jedna važna grupa su beta blokatori, lijekovi koji se prepisuju za regulaciju visokog krvnog pritiska. Kofein može direktno umanjiti njihovo dejstvo, pa samim tim i onemogućiti kontrolu hipertenzije. Zato se preporučuje da se ovi lijekovi piju isključivo uz vodu, dok se kafa odloži za kasnije.
- Kod neuroloških oboljenja poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, lijekovi kao što je donepezil moraju nesmetano dospjeti do mozga da bi djelovali. Kafa može omesti taj proces, zbog čega se savjetuje da se sačeka najmanje pola sata nakon uzimanja terapije. Isto tako, lijekovi za alergije i prehladu u kombinaciji s kafom mogu izazvati nesanicu i nemir, što dodatno iscrpljuje organizam.
Pacijenti koji boluju od dijabetesa trebaju biti posebno oprezni. Kafa može poremetiti nivo šećera u krvi i smanjiti djelotvornost antidijabetičkih lijekova. Zbog toga se njena konzumacija uvijek mora uskladiti s preporukama ljekara. Još jedan značajan primjer je metotreksat, lijek koji se koristi za liječenje karcinoma i autoimunih bolesti. Kafa mijenja način na koji se ovaj lijek razgrađuje u jetri, povećavajući rizik od neželjenih efekata.
Kod osoba koje se liječe od osteoporoze, lijekovi poput ibandronata i risedronata moraju se uzimati na prazan stomak. Ako se odmah nakon toga popije kafa, apsorpcija je znatno slabija, pa se preporučuje čekanje od barem pola sata. Slično se dešava i s nekim vrstama antibiotika, gdje kafa može izazvati nesanicu i nemir.
Posebnu pažnju treba posvetiti hormonskoj terapiji za štitnu žlijezdu, jer je dokazano da levotiroksin može izgubiti čak pola svoje efikasnosti ukoliko se uzme zajedno s kafom. Stručnjaci savjetuju da se ovaj lijek popije natašte, isključivo uz vodu, a kafa tek nakon 30 do 60 minuta.
- Sve navedeno pokazuje da kafa, iako omiljen napitak, nije uvijek bezopasna kada se kombinuje s terapijom. Čak i jedna šolja može promijeniti način na koji lijek djeluje, što u pojedinim slučajevima može biti ozbiljno po zdravlje. To je naročito važno za osobe koje imaju hronične bolesti kao što su dijabetes, hipertenzija, depresija ili oboljenja štitne žlijezde.
Zbog toga se preporučuje da svi koji koriste lijekove pažljivo pregledaju svoju rutinu. Potrebno je zabilježiti da li kafu piju neposredno prije ili poslije terapije, napraviti razmak od najmanje pola sata do sat vremena i, što je najvažnije, konsultovati se sa ljekarom ili farmaceutom. Time se ne samo čuva efikasnost terapije, nego i smanjuje rizik od neželjenih posljedica.
Podjela ovih informacija s drugima koji koriste lijekove i piju kafu svakodnevno može biti od velike koristi. Nekome će možda baš ova spoznaja pomoći da pravilno koristi terapiju i sačuva svoje zdravlje. Kafa može biti saveznik, ali samo ako se konzumira promišljeno i u skladu s medicinskim uputstvima.
