U današnjem članku govori se o navici mnogih ljudi da veš peru na 40 stepeni, vjerujući da je to idealna mjera za čistoću i dugotrajnost tkanina. Međutim, sve je više stručnih mišljenja da takva praksa zapravo može da napravi više štete nego koristi.
- Naime, moderna tehnologija i novi modeli mašina za pranje veša pokazuju da i niže temperature, posebno 30 stepeni, mogu pružiti jednaku, a često i bolju kombinaciju čistoće, uštede i očuvanja tkanina. Ova promjena u percepciji ne donosi samo finansijsku korist, već i značajan doprinos očuvanju životne sredine.
Mašina za pranje veša je neizostavni aparat u savremenom domaćinstvu, a iako većina korisnika bira programe na koje su navikli, suština je u detaljima. Upravo temperatura vode određuje koliko će odjeća biti čista, koliko će dugo trajati i kakav će biti uticaj na mjesečne račune. Navika pranja na 40 stepeni dugo se smatrala univerzalnim rješenjem jer pokriva širok spektar tkanina – od majica i donjeg veša do posteljine i peškira. Međutim, stručnjaci tvrde da je ta percepcija zastarjela i da se radi više o rutini nego o stvarnoj potrebi.
Savremene mašine imaju napredne programe koji omogućavaju odlične rezultate i na nižim temperaturama. Program na 30 stepeni pokazuje se kao dovoljno efikasan za većinu svakodnevne garderobe. Tkanine izlaze čiste i svježe, a potrošnja energije je značajno manja. Na prvi pogled razlika od 10 stepeni možda djeluje nebitno, ali kada se prevede u brojke, rezultati su jasni. Na primjer, ciklus pranja na 40 stepeni troši oko 0,5 kWh, dok isti ciklus na 30 stepeni zahtijeva svega 0,3 kWh. Ta ušteda od 0,2 kWh po pranju, kada se pomnoži s brojem ciklusa tokom mjeseca i godine, postaje finansijski vrlo značajna. Neka domaćinstva tako mogu smanjiti račune za struju i za nekoliko stotina maraka ili kuna.
Osim novčanog aspekta, tu je i ekološki. Manja potrošnja energije znači i manji ugljenični otisak. Kada znamo da kućni aparati čine veliki dio ukupne potrošnje električne energije u domaćinstvima, jasno je da i mala promjena programa može imati veliki uticaj. Izbor niže temperature tako postaje i lični doprinos borbi protiv klimatskih promjena.
- Naravno, postoje situacije kada je viša temperatura neophodna. To su slučajevi jako zaprljanog veša ili garderobe koja je bila u kontaktu s bakterijama i virusima. Posebno je važno da posteljina, peškiri i odjeća osoba s oslabljenim imunitetom budu oprani na 50 ili 60 stepeni, jer se tek tada postiže potpuna dezinfekcija. To je kompromis između sigurnosti i energetske efikasnosti, jer zdravlje mora ostati prioritet.
- Za svakodnevne potrebe, međutim, 30 stepeni se pokazuje kao najbolja opcija. Niža temperatura je znatno nježnija prema vlaknima, pa odjeća duže zadržava svoj izgled i boju. To znači da osim finansijske i ekološke koristi, ljudi dobijaju i praktičan efekat – garderoba traje duže i izgleda svježije. Oni koji su već prešli na pranje na 30 stepeni svjedoče da razlika u čistoći nije primjetna, dok su računi za struju znatno niži.
Prema podacima Agencije za energetsku efikasnost Republike Srbije, prelazak na niže temperature pranja spada u najjednostavnije načine za smanjenje potrošnje energije. Veliki kućanski aparati troše oko četvrtine ukupne energije u domaćinstvu, a mašina za pranje veša zauzima važno mjesto. Male promjene, poput smanjenja temperature, donose velike rezultate.
Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle naglašava i da se na ovaj način štiti garderoba. Odjeća perena na nižim temperaturama duže zadržava boju i elastičnost, pa se ljudi rjeđe odlučuju na kupovinu novih komada. To posredno utiče i na smanjenje tekstilnog otpada, koji je jedan od globalnih problema savremenog društva. Dakle, odluka da se veš pere na 30 stepeni utiče ne samo na kućni budžet, već i na očuvanje planete.
Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu u svojim studijama o ekološkoj svijesti potrošača podsjeća da promjene u navikama najčešće počinju malim koracima. Ljudi su spremniji na veće promjene kada vide da i sitnice, poput smanjenja temperature na mašini, donose mjerljive rezultate. Zato se pranje na 30 stepeni može posmatrati i kao simbol šire transformacije ka održivijem načinu života.
Ipak, univerzalno pravilo ne postoji. Neke situacije zahtijevaju više stepene, dok je u većini slučajeva to nepotrebno. Ključ je u razumnom izboru – 30 stepeni za većinu garderobe, a 50 ili 60 stepeni za posebne potrebe. Takav balans spaja ekonomičnost, ekologiju i higijensku sigurnost.
Na kraju, iako pranje na 40 stepeni ostaje dobra i univerzalna opcija, sve više dokaza pokazuje da je 30 stepeni jednostavnije, jeftinije i dugoročno korisnije rješenje. Samo deset stepeni razlike može napraviti ogromnu promjenu – u novčaniku, u ormaru i u prirodi. To je mali potez, ali snažan korak ka pametnijem i odgovornijem životu.
