Srbija se ovih dana suočava sa ozbiljnim upozorenjem stručnjaka – iako još uvijek nema registrovanih domaćih slučajeva, na našem području postoje komarci koji mogu preneti virus čikungunja groznice. Donosimo najnovije vesti…
Riječ je o vrstama Aedes aegypti i Aedes albopictus, koje su već dokazani prenosioci u zemljama poput Francuske, Italije i Kine, gdje su se pojavile lokalne epidemije. Stručnjaci napominju da iako kod nas virus još nije detektovan, realna opasnost postoji, posebno zbog sve intenzivnijeg međunarodnog putovanja i mogućnosti da zaražene osobe virus donesu iz inostranstva.
- Prema objašnjenju primarijusa dr Slavice Maris iz Zavoda za javno zdravlje u Beogradu, najveći rizik nastaje kada osobu koja se vratila iz zemlje pogođene virusom ujede domaći komarac iz pomenutih vrsta, nakon čega on dalje prenosi infekciju. Na taj način bolest se može “odomaćiti” i prenijeti sa čovjeka na čovjeka – ali ne direktno, već preko vektora, odnosno komaraca. Ljudi su u ovom slučaju glavni rezervoar virusa, dok insekti služe kao posrednici u prenošenju.
Ono što posebno zabrinjava jeste način na koji bolest utiče na oboljele. Simptomi se obično javljaju između trećeg i sedmog dana od uboda, a karakterišu ih visoka temperatura, groznica, glavobolja, bolovi u mišićima, mučnina, kao i izuzetno jaki bolovi u zglobovima, po čemu je bolest i dobila ime – “čikungunja” znači “onaj koji se savija”. Kod velikog broja pacijenata bolovi mogu biti toliko snažni da ih onesposobe, a u hroničnim slučajevima tegobe u zglobovima znaju potrajati nedjeljama, pa čak i godinama.
Francuska i Italija su već zabilježile desetine klastera lokalne transmisije, što znači da su se ljudi zarazili unutar zemlje, bez putovanja u inostranstvo. Samo u Francuskoj registrovano je 156 slučajeva, dok ih je u Italiji prijavljeno 29. Upravo ovakvi podaci pokazuju da rizik od širenja bolesti u Evropi nije više samo teoretski, već vrlo konkretan problem.
- Kada se govori o komplikacijama, stručnjaci navode da one nisu česte, ali mogu biti ozbiljne. Bolest može izazvati zapaljenje srčanog mišića, jetre, pa čak i neurološke poremećaje. Iako su smrtni ishodi rijetki, rizik je veći kod starijih od 65 godina, beba i trudnica u posljednjim sedmicama trudnoće. Upravo zato epidemiolozi insistiraju na oprezu, jer kod osjetljivih grupa posljedice mogu biti dalekosežne.
Prevencija ostaje najvažnija zaštita. Budući da komarci prenosioci ubadaju tokom cijelog dana, a ne samo ujutro i uveče kao naši “domaći” komarci iz grupe Culex pipiens, preporuka je da se zaštitne mjere primjenjuju u svako doba dana. To podrazumijeva upotrebu repelenata, mrežica na prozorima, ali i izbjegavanje boravka na otvorenom kada je broj insekata najveći. Stručnjaci podsjećaju i da trenutno postoje dvije vakcine protiv čikungunja virusa, ali one još uvijek nisu u širokoj upotrebi, već su odobrene samo za rizične populacije u pojedinim zemljama.
- Za sada nema razloga za paniku, ali rizik od pojave čikungunja groznice u Srbiji nije zanemarljiv. Dok se svijet suočava sa sve učestalijim epidemijama ovakvih bolesti, stručnjaci poručuju da je ključ u informisanosti, prevenciji i pravovremenoj reakciji. Tako će se najbolje sačuvati zdravlje građana i spriječiti scenario kakav su već prošle neke evropske zemlje
