U današnjem članku govorićemo o tome koliko vrijeme odlaska na spavanje utiče na naše zdravlje i svakodnevni život. Na prvi pogled, činilo bi se da je odlazak u krevet posle ponoći tek puka navika ili sklonost ka kasnijem ritmu, ali stručnjaci sve češće upozoravaju da takvo ponašanje može da ukazuje na ozbiljnije poremećaje u organizmu.
- Kada se san konstantno pomjera u kasne sate, prirodni ritam tijela se narušava, što ima posledice ne samo po fizičko, već i po psihičko zdravlje. Naučna istraživanja potvrđuju da kasno leganje nije bezazleno i da dugoročno može da prouzrokuje značajne probleme.
Mnogi ljudi smatraju da postoji univerzalno pravilo kada bi odrasla osoba trebalo da ide na počinak, ali u stvarnosti to nije tako jednostavno. Iako se često preporučuje odlazak na spavanje prije ponoći, stručnjaci ističu da granica nije u samom satu, već u obrascu koji tijelo prati. Neurolog Kristofer Vinter, specijalista za medicinu spavanja, naglašava da ponoć nema nikakvu magičnu moć, ali da uporno kasno leganje najčešće odražava poremećen ritam spavanja. Ljudi koji svake večeri odlaze na spavanje kasno, a pritom ujutro moraju rano da ustanu, vrlo lako upadaju u začarani krug hroničnog manjka sna.
Studije su detaljno ispitivale šta se dešava sa osobama koje redovno odlaze u krevet nakon ponoći. Jedno istraživanje objavljeno u časopisu „JAMA Network Open“ obuhvatilo je više od hiljadu učesnika i pokazalo da noćne ptice imaju veću glikemijsku varijabilnost, što znači da se nivo šećera u krvi kod njih češće menja. Takve oscilacije povezane su sa povećanim rizikom od hroničnih bolesti i kraćim životnim vekom. Takođe, ljudi koji odlaze na počinak poslije jedan sat iza ponoći češće pokazuju simptome depresije i anksioznosti, što ukazuje da kasno spavanje može ozbiljno da utiče i na mentalno zdravlje.
Psiholozi naglašavaju da se posledice kasnog odlaska na spavanje odražavaju već tokom narednog dana. Oni koji imaju naviku kasnog uspavljivanja teže ustaju, često osjećaju hronični umor i imaju problema sa koncentracijom. Čak i ako provedu dovoljan broj sati u krevetu, njihov san nije usklađen sa prirodnim ritmom tijela. Najdublji i najvažniji period odmora dešava se upravo u prvim satima sna, između deset uveče i ponoći. Tokom tog vremena luče se hormoni rasta i regenerišu brojni procesi u organizmu. Kada tijelo bude uskraćeno za ovaj ciklus, posljedice se gomilaju – od lošeg raspoloženja do povećanog nivoa kortizola, hormona stresa, koji dodatno remeti šećer u krvi i utiče na emocionalnu stabilnost.
- Ipak, nije potrebno paničiti ako s vremena na vrijeme ostanete budni do kasno. Ako ujutru nemate obaveze i možete da nadoknadite san, posljedice će biti minimalne. Međutim, kada kasno leganje postane svakodnevna praksa, problem se produbljuje i sve više remeti kvalitet života. Nedostatak sna se ne može u potpunosti nadoknaditi vikendom ili povremenim odmorom.
Za one koji žele da promijene svoje navike, stručnjaci preporučuju niz jednostavnih koraka. Boravak na dnevnom svjetlu makar dvadesetak minuta ujutru pomaže organizmu da prepozna ritam budnosti i sna. Ako to nije moguće, dobar način je doručkovati pored prozora ili obavljati jutarnje obaveze uz prirodno svjetlo. Takođe, treba izbjegavati popodnevne dremke, jer one mogu dodatno poremetiti biološki sat i otežati večernje uspavljivanje.
Jedan od sve popularnijih savjeta jeste korišćenje naočara koje blokiraju plavo svjetlo sa ekrana, budući da upravo ono odlaže lučenje melatonina, hormona sna. Redovna fizička aktivnost takođe je od izuzetnog značaja – lagane vježbe, šetnje ili sportske aktivnosti pomažu tijelu da potroši energiju i lakše se pripremi za spavanje. Ključno je i održavanje rutine: odlazak na spavanje i buđenje u približno isto vrijeme, čak i vikendom, uspostavlja stabilan ritam.
Ako se, uprkos svim naporima, problem nastavi, preporuka je da se obratite ljekaru ili specijalisti za spavanje. Uzroci nesanice mogu biti različiti – od stresa, preko fizičkih oboljenja, do poremećaja cirkadijalnog ritma. U tim slučajevima neophodna je stručna procjena kako bi se pronašao pravi uzrok i odgovarajuće rješenje.
Na kraju, važno je naglasiti da ne postoji univerzalna formula za zdrav san. Ako spavate posle ponoći, a pritom se budite odmorni, funkcionišete normalno i ne osjećate posljedice, onda nema razloga za brigu. Međutim, ako primjećujete stalni umor, pad energije, loše raspoloženje ili teško ustajete, znak je da biste mogli da razmislite o promjeni navika. San nije luksuz već osnovna potreba čovjeka. Način na koji spavamo oblikuje naše zdravlje, emocionalnu stabilnost, produktivnost i ukupni kvalitet života.
