U današnjem članku donosimo vam praktične i prirodne načine za očuvanje zdravlja vašeg vrta, uz korištenje dostupnih biljaka i kućnih sredstava.
- Sve metode koje ćemo navesti su jednostavne, efikasne i izuzetno pristupačne, a najbolje od svega – ne zahtijevaju trošenje novca na skupe pesticide i hemikalije. U svijetu vrtlarstva, pokošena trava i razne samonikle biljke mogu imati značajnu ulogu, bilo kao gnojivo, pokrivač tla ili čak prirodni pesticid.
Kopriva je jedan od najboljih saveznika svakog baštovana. Bogata je dušikom i brojnim mineralima, pa je posebno korisna za lisnato povrće. Gnojivo od koprive priprema se tako što se biljka potopi u vodu i ostavi da fermentira. Tokom tog procesa, treba je svakodnevno miješati, a kada prestane da pjeni – spremna je za upotrebu. Zbog jakog mirisa, preporučuje se priprema na otvorenom. Kada se procijedi, razblažuje se u odnosu 1:10 i koristi se jednom sedmično, naročito ljeti, kada biljke brže rastu.
Osim u tekućem obliku, kopriva se može koristiti i svježa – usitnjena i razbacana između redova u vrtu. Ovakva primjena povećava aktivnost korisnih organizama u tlu i poboljšava njegovu mineralnu strukturu. Važno je da se koristi kopriva bez sjemena kako ne bi neplanirano rasla među povrćem.
Jednako vrijedna biljka je gavez, bogat željezom, kalijem, kalcijem, fosforom, manganom i B-vitaminima. Od lišća i stabljike može se napraviti snažno tekuće gnojivo, slično kao kod koprive. Kada poprimi tamno smeđu boju i jak miris, spremno je za razrjeđivanje. Miješa se u omjeru 1:10 i koristi jednom sedmično. Kombinacija koprive i gaveza u jednakim omjerima, dodatno razrijeđena, pravi je mineralni koktel za vaše biljke. Osim toga, i preostali biljni materijal može se kompostirati, a lišće i stabljike se koriste za prekrivanje tla.
- Kopriva se koristi i za pravljenje spreja protiv lisnih uši i kao dodatno sredstvo jačanja biljaka. Priprema se tako da se jedan kilogram svježe koprive potopi u 10 litara vode na 24 sata. Nakon toga se procijedi i prska po biljkama. Ako nemate svježu koprivu, koristi se 100–200 g sušene. Sprej se nanosi temeljito, a po potrebi se postupak može ponoviti za nekoliko dana.
Pelen je izvanredan saveznik u borbi protiv lisnih uši, gusjenica i mrava. Njegova infuzija se pravi od 300 grama svježih (ili 31 gram suhih) listova i cvjetova potopljenih u 10 litara vode. Nakon nekoliko dana natapanja, tečnost se procijedi i koristi direktno. Važno je naglasiti da se pelen ne dodaje u kompost, jer ga gliste izbjegavaju.
Preslica, zbog visokog sadržaja silicijeve kiseline, koristi se za liječenje biljaka oboljelih od plijesni, hrđe i crvenog pauka. Svježa ili suha biljka se prvo potopi, pa se kuha u vodi, nakon čega se koristi razrijeđena za prskanje. Kombinacija koprive i preslice posebno je učinkovita. Ova metoda ne šteti biljkama, pa se može ponavljati koliko god je potrebno.
- Vratica se koristi za suzbijanje raznih štetnika na jagodama, kupinama i malinama. Za sprej se koristi 500 g svježe biljke (ili 30 g sušene) potopljene u vodu. Otopina se sprema kao i hren, a ljeti se koristi samo za tretiranje tla. Zimi i u jesen se razrjeđuje u omjeru 1:2 prije upotrebe. Važno je znati da je tečnost otrovna za ljude, pa se mora koristiti pažljivo.
Lišće rajčice se koristi za zaštitu od moljaca, leptira i gusjenica. Zgnječi se i potopi u vodu, ostavi nekoliko sati i potom se prska po biljkama. Slično, čaj od cvjetova odoljena koristi se za gnojenje i jačanje plodovitog povrća i cvjetnica, te za borbu protiv insekata i plijesni. Takođe pomaže u stvaranju aktivatora komposta.
Rješenje za moljca koji napada poriluk može se napraviti od lišća rabarbare potopljenog u kipuću vodu. Nakon cjelodnevnog natapanja, tečnost se procijedi i koristi kao prirodno sredstvo za zalijevanje.U slučaju grinja, plijesni i insekata, korisna je zaprška od češnjaka i luka, kao i otopina od kuhane ljuske luka koja djeluje kao prirodni insekticid.Kalijev sapun, poznat i kao meki sapun, koristi se za prskanje protiv lisnih uši i ostalih štetnika. On ne samo da uklanja insekte, već i čisti biljke od medne rose i čađe.
Za stvaranje moćnog repelenta koristi se mješavina lišća i crnog sapuna u velikim količinama vode, što čini snažnu tečnost za zaštitu voća i povrća.Konačno, prah od kore korijena kislice, lišća rajčice i dijatomejske zemlje koristi se tokom cvatnje, a svježe lišće kiselog drveta koristi se čak i za zaštitu stoke i ljudi od insekata.Priroda nam nudi sve što je potrebno – na nama je samo da iskoristimo njene darove mudro i odgovorno.
