- Slučaj monstruoznog ubojstva dvogodišnje Danke Ilić i dalje potresa Srbiju, a detalji izazivaju pozornost javnosti koja je zgrožena jezivim zločinom.Optužnica je podignuta protiv Dejana Dragijevića, Srđana Jankovića i Dragijevićevog oca Radoslava Dragijevića, a sadrži i kompletne iskaze roditelja male Danke. Djevojčičina majka Ivana Ilić ispitana je 17. aprila u tužiteljstvu.
Tada je rekla da je kobnog 26. marta planirala otići u općinu kako bi završila neke poslove vezane uz porodiljni dopust koji je imala nakon rođenja prvog djeteta te da je nazvala svekra i punicu… zakona i zamolila ih da čuvaju njezino dvoje djece.
- Ne mogu se sjetiti jesam li ih nazvao tog jutra ili dan prije. Mislim da sam ih nazvao telefonom. Došli su između 9.30 i 10.00 i čim su stigli, spremila sam se i otišla u opštinu Bor, odakle sam krenula oko 10.45, pozvala muža da mu kažem šta se dogodilo i privatni ginekolog. da se dogovorimo i nakon pet do 10 minuta sam stigla doma, nakon čega su svekar i svekrva otišli, a ja sam ostala s djecom.
- Sa sinom, koji je u veljači napunio tri godine, sama sam čistila stan, dok se Danka cijelo vrijeme igrala. Kad sam završila pospremanje stana, sjela sam na pod i igrala se s djecom. Ne znam koliko je ta igra trajala, mom sinu je bilo dosadno, a kad mu je dosadno, hoće van – rekla je.
Zbog toga je, ispričala je, pitala sina želi li napucati loptu, na što je on pristao. Danka nije ništa pitala, jer ne priča, a inače je, kako je istakla, bila dobro i igrala se.Odlučio sam otići u Banjsko Polje, kod djeda, jer sam tamo živio kao dijete 2013. i 2014. godine, dok mi majka nije umrla. Tu je živjela cijela moja obitelj, mama, tata, brat i ja. Nazvala sam patera Časlava i pitala je li na Baniji, na što mi je odgovorio da nije, da ide u drugu smjenu, ali da mogu slobodno ići tamo s djecom jer je očišćeno, a on reže granje i trnje – rekla je Ivana.
Ivana Ilić rekla je da je mislila da je s djecom krenula u Banjsko polje oko 12.45 ili 12.50 sati, da je djecu smjestila u svoj “ford fokus”, da je ona vozila i da kada je izlazila iz Ulice albanske spomenice. , nazvala je muža telefonom i da mu je rekla da ide s djecom na Banju, na što joj je suprug odgovorio Miloš je odgovorio: “Dobro, samo se javi kad stigneš.”
Odvezao sam nas u Banjsko polje i kada sam stigao u ulicu Vojvode Radomira Putnika broj 19, izašao sam iz auta, otvorio kapiju, vratio se u auto i odvezao ga s djecom iza kuće, gdje je livada. Sve je bilo oko 13:06 ili 13:07. Mislio sam da se djeca tu mogu igrati, a da drugi dio dvorišta nije pogodan za igru. Kada sam parkirao auto, stražnjim dijelom okrenut prema ulici, izašao sam i iz auta izveo djecu, prvo Danka, pa sina. Izvadio sam nogometnu loptu iz prtljažnika i dao je sinu, slikao sam i djecu, ali Danka je već krenula prema stazi koja vodi na zemljani brežuljak u dvorištu, pet-šest metara od suvozača. vrata od automobila – rekla je Dankina majka u tužilaštvu.
Rekla je da je Danku već vidjela kako se penje na to brdo, za koje je procijenila da je visoko oko metar i po. dva metra, a dugačka oko četiri metra. Opisala je da se radi o prirodnom brežuljku i da za njega zna otkad zna za sebe, kao i da postoji put koji vodi do kuće, točnije s desne strane kuće, gledano sa strane. dvorište prema ulici.
Kad sam vidio Danku na toj stazi, bila je metar od početka brda i na samoj stazi. Djeca su odmah krenula prema njoj. Danka trčeći hoda, nije hodala sporo, a nije ni brzo trčala. Tog dana je imala 22 mjeseca. Bio sam još jednom u tom dvorištu s djecom, ali Danka tada nije hodala. Danka je prešla brdo i skrenula lijevo prema grani koja je bila u hrpi s lijeve strane staze. Bio sam oko metar i pol iza Danke. Kad je stigla do hrpe granja, ja sam bio iza nje, a Danka je napravila krug oko hrpe granja i potom otišla do auta. Sin je cijelo vrijeme bio uz mene i držao loptu – opisala je Ivana.
