- Akademik Spahić upozorava da se slična pitanja mogu pojaviti i s projektom Gornji horizonti u slivu Neretve, koji predlaže preusmjeravanje pritočnih voda Neretve nizom kraških polja prema Trebišnjici.
- Napominje da ozbiljne poplave nisu nedavna pojava, budući da povijesni zapisi pokazuju da su se takvi događaji dogodili u sarajevskom naselju Bistrik, u Bosni i Hercegovini, tijekom 19. stoljeća. Nadalje, značajna poplava dogodila se prije deset godina, što je rezultiralo katastrofalnim posljedicama u Željeznom polju, gdje su ceste i naselja bili preplavljeni naslagama sedimenta. Iako klimatske promjene pridonose učestalosti ovih katastrofa, one nisu jedini uključeni čimbenik.
U pravilu, kada nema gorućih pitanja za raspravu, građani su skloni započeti razgovore o klimatskim promjenama i vremenskim nepogodama, često vjerujući da su te pojave isključivo rezultat njihovog djelovanja i da će sve prestati njihovim nestankom. U Bosni i Hercegovini, kao i u mnogim drugim mjestima, jaka nevremena rezultirala su značajnom materijalnom štetom i ljudskim gubicima. Međutim, suvremene analize klimatskih promjena otkrivaju da ih karakterizira sveukupni porast temperatura i promjena u trajanju klimatskih godišnjih doba, što u određenim meteorološkim uvjetima dovodi do brzih fluktuacija vremenskih obrazaca i izraženih vremenskih pojava, posebice u pogledu taloženje.
S obzirom na ova saznanja i postojanje znanstvenih konferencija koje se bave prilagodbom na klimatske promjene, uz naša iskustva s ovakvim katastrofalnim vremenskim prilikama, postaje evidentno da smo loše pripremljeni za te izazove. Ovu perspektivu podupire ugledni profesor i stručnjak koji tvrdi da smo doista pozvani na prilagodbu.
Bujični procesi, posebno izraženi u slivu Neretve kod naselja Jablanica na desnoj strani doline gdje počinje kanjon Neretve, obilježeni su izrazito strmim padovima koji prelaze 60 stupnjeva. Iako je postojanje kamenoloma koji pridonosi dubokoj dolini u kršu čimbenik, to nije jedini razlog za ove bujične pojave, jer su slične pojave primijećene i na drugim lokacijama, kao što je Komadino vrelo, turističko odredište smješteno nizvodno od Jablanica.
Infiltracija oborinske vode u karbonatne padine je minimalna, što se pripisuje nedostatku tla i rasprostranjenosti vrtača. Posljedično, ove krške padine ostaju bezvodne i bez guste vegetacije. Prema stručnjacima iz ove oblasti, problem proizlazi iz ekstenzivne izgradnje u podnožju planina, zajedno s jasnim nedostatkom svijesti među onima koji su odgovorni za prostorno planiranje u Bosni i Hercegovini.
Gajim značajnu zabrinutost u vezi s ograničenim razumijevanjem rada prirodnih sustava koje posjeduje većina stanovništva, posebno onih na položajima vlasti. Ovaj nedostatak znanja izaziva sumnju u njihovu sposobnost provedbe mjera usmjerenih na ublažavanje rizika povezanih s prirodnim katastrofama.
Postoji značajan potencijal za proaktivne mjere. Prije svega, bitno je njegovati svijest da radnje koje se poduzimaju unutar geografskog okruženja mogu imati štetne posljedice. Poplave se mogu pojaviti duž uzdužnih profila koji mogu biti začepljeni otpadom, što rezultira blokadama od otpadaka. Kako se voda nakuplja, pritisak na ove blokade se povećava, što dovodi do njihovog kvara i pogoršava duboku i bočnu eroziju. Erodirani materijali se potom prenose na niže nadmorske visine, što kulminira stvaranjem bujičnih poplava. Ove poplave stižu alarmantnom brzinom, nanoseći katastrofalne posljedice zajednicama i njihovim stanovnicima.
