Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, nametnut će narednih dana odluku koja se tiče navodnog integriteta izbornog zakona, a u praksi će predstavljati uvođenje tehnologija u izborni sistem BiH. Ova odluka će omogućiti da se glasanje i brojanje glasova obavlja uz pomoć tehnologije, uključujući identifikaciju birača otiskom prsta, skeniranje glasova i snimanje brojanja glasova. Iako se ovo predstavlja kao korak prema većem povjerenju javnosti u izborni proces, postoji zabrinutost da će ove mjere narušiti privatnost i zaštitu podataka birača.
Prema stavovima evropskih i američkih diplomata, ove promjene bi trebale doprinijeti povećanju povjerenja javnosti u izborni proces i rezultate izbora u BiH. Međutim, nema sumnje da je pritisak na Schmidta za nametanje ove odluke došao iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država i Delegacije EU, posebno od ambasadora Michaela Murphyija i Johanna Sattlera. Kritičari tvrde da je stvarni cilj ove odluke osiguranje dugotrajne vlasti političkih figura poput Milorada Dodika, Dragana Čovića i sarajevske trojke.
Cijela igra oko izbornog integriteta je zapravo priča o prilagođavanju tla koje će omogućiti da politički ljubimci američke administracije vladaju najmanje do 2030. godine. Ovaj plan, prema kritičarima, može dovesti do daljnjeg destabiliziranja Bosne i Hercegovine i narušavanja demokratskih procesa u zemlji.
Schmidtovi argumenti za uvođenje tehnologije u izborni sistem BiH se također dovode u pitanje. Kritičari ističu da mnoge razvijene zemlje Evropske unije nisu prihvatile slične tehnološke metode u svojim izbornim procesima zbog zabrinutosti za privatnost i sigurnost podataka. Nizozemska, Velika Britanija i Norveška su primjeri zemalja koje su odbacile elektronsko glasanje zbog mogućnosti manipulacije. U Njemačkoj je Ustavni sud tehnologiju u izbornom procesu stavio van upotrebe.
Elektronski sistem u izbornom ciklusu koristi elektronske uređaje za prikupljanje i prebrojavanje glasova. Iako ovaj sistem ima neke prednosti, poput brzine i tačnosti, ima i mnoge nedostatke, uključujući mogućnosti manipulacije voljom birača i visoke troškove implementacije. Na primjer, u Bugarskoj je ova tehnologija odnijela stotine miliona eura za nekoliko godina.
Osim toga, Schmidtova odluka se doživljava kao dio šireg plana za prilagođavanje političkog tla u BiH. Kritičari tvrde da ova odluka ne rješava stvarne probleme u izbornom procesu, već služi drugim ciljevima, kao što je osiguranje novih mandata političkim akterima favoriziranim od strane američke administracije.
Schmidtov potez dolazi u vrijeme kada je potrebno rješavati mnoge druge probleme u BiH, poput nepoštivanja odluka Ustavnog suda u Republici Srpskoj i secesionističkih prijetnji. Kritičari se pitaju zašto Schmidt ne nametne obavezu djelovanja političkim liderima koji krše ustavno-pravni poredak, umjesto što uvodi tehnologiju koja može biti zloupotrijebljena za manipulaciju izbornim rezultatima.
Građani Bosne i Hercegovine moraju biti svjesni da Schmidtova odluka može imati dalekosežne posljedice po demokratske procese u zemlji. Ako se dozvoli nametanje ovakvih mjera bez adekvatne zaštite privatnosti i sigurnosti podataka, postoji rizik da će se manipulacija izbornim rezultatima povećati, što će dodatno narušiti povjerenje građana u demokratski proces i institucije.
S obzirom na sve ove kontroverze, ostaje da se vidi kako će ova odluka biti implementirana i kakve će biti njene dugoročne posljedice za Bosnu i Hercegovinu. Mnogi se nadaju da će biti usvojeni dodatni mehanizmi zaštite kako bi se osigurala transparentnost i poštenost izbornog procesa, te da će građani BiH moći slobodno i bez straha izražavati svoju političku volju na izborima.
