Vučić sada traži od Zagreba baš ono što je on trebao uraditi za Srebrenicu
Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, nedavno je dao izjavu u kojoj je kritizirao Hrvatsku zbog odnosa prema zločinima počinjenim tijekom Drugog svjetskog rata, uspoređujući to s nevoljnošću Srbije da prizna genocid u Srebrenici. Vučić je rekao da ne razumije zašto se u Hrvatskoj “svi ujedinjuju u zaštiti NDH i ustaških zločina”, te je dodao: “Kako ne kažu – počinili smo zločin, genocid nad tim Srbima i žao nam je.” Ova izjava dolazi u trenutku kada je usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici, koja je izazvala kontroverze i oštre reakcije Vučića i Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.
Vučić je već dugo na udaru kritika zbog svog stava prema genocidu u Srebrenici. Iako je Međunarodni sud pravde presudio da je Srbija prekršila Konvenciju o sprečavanju genocida jer nije spriječila zločine u Srebrenici, Vučić i dalje odbija priznati da je genocid počinjen nad Bošnjacima u julu 1995. godine. Umjesto toga, Vučić dijeli lekcije Zagrebu, tražeći da priznaju genocid nad Srbima uz iskreno izvinjenje – nešto što on sam odbija učiniti kada je u pitanju Srebrenica.
Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudili su nekoliko osoba za genocid u Srebrenici, uključujući Ratka Mladića, kojeg je Vučić ranije veličao kao generalni sekretar Srpske radikalne stranke. Vučić je tada stavio natpis “Bulevar Ratka Mladića” preko table s imenom Zorana Đinđića u Beogradu.
Vučić je propustio rijetku priliku da se distancira od počinjenih ratnih zločina i genocida u Srebrenici. Odbijanjem Rezolucije o Srebrenici, lobiranjem protiv nje i vrijeđanjem žrtava, državni vrh Srbije stao je na stranu ratnih zločinaca, tvrde kritičari. Oni ističu da tekst Rezolucije osuđuje pojedince krive za genocid i zločine, a ne narode, države ili entitete. Stigmu srpskom narodu nameću samo njihove vođe, poput Vučića i Dodika, koji svojim stavovima i retorikom nastavljaju politiku poricanja i relativizacije zločina.
