Njemački list Tageszeitung objavio je članak u kojem se raspravlja o ulozi NATO-a u ratu u Bosni i Hercegovini (BiH) i trenutnoj sigurnosnoj situaciji u regiji. Autor članka, Aleksandar Rotert, opisuje kako je NATO od 1993. godine intervenirajući u BiH spasio tisuće života, a posebno ističe da je 1994. godine spriječen genocid u Goraždu. Rotert navodi da je ova godina značajna jer obilježava 25. godišnjicu političkog pada Slobodana Miloševića.
NATO-ove intervencije u BiH
Prema Rotertu, Milošević je od 1989. godine nastojao staviti veći dio Jugoslavije pod kontrolu Beograda, ujedinjujući teritorije naseljene Srbima. U tom procesu vodio je četiri rata: kratko u Sloveniji, od 1991. u Hrvatskoj, od 1992. u BiH, i od 1998. na Kosovu. Rotert citira kosovskog premijera Albina Kurtija, koji je u članku za New York Times napisao: “Sačuvajte NATO. Spasio je moju domovinu.”
Rotert ističe da je NATO još od 1993. godine intervenirao u ratu u BiH, što je rezultiralo spašavanjem mnogih života. On pojašnjava da su intervencije NATO-a u BiH i na Kosovu bile različite: dok je u BiH NATO djelovao na zahtjev UN-a kao posljednje sredstvo, na Kosovu je NATO imao potpunu slobodu djelovanja.
Opsada Goražda i zračni udari
Njemački stručnjak opisuje kako je u ožujku 1993. godine započela zabrana leta iznad BiH, a u veljači 1994. godine došlo je do prve borbene akcije u kojoj su avioni F-16 oborili četiri srpska borbena aviona. Rotert tvrdi da je provođenje zabrane leta spasilo mnoge živote, jer je srpska avijacija mogla nanijeti velika razaranja iz zraka.
Posebno se osvrće na opsadu Goražda u travnju 1994. godine, kada su trupe generala Ratka Mladića bile na putu da osvoje zaštićenu zonu UN-a, u kojoj je bilo preko 60.000 ljudi. Zračni udari i političko-diplomatski pritisak SAD-a i NATO-a spriječili su genocid sličan onom u Srebrenici, koji se dogodio 15 mjeseci kasnije.
Kritika nedovoljne intervencije
Rotert kritizira tadašnje vojne i političke predstavnike UN-a i Francuske zbog nedovoljnih napada na srpske položaje oko Srebrenice. On citira američkog generala McPeaka, koji je još 1. svibnja 1993. godine izjavio da bi NATO mogao uništiti svaki artiljerijski položaj srpske vojske da su im dali dovoljno vremena. Rotert je uvjeren da bi rat u Bosni bio završen do ljeta 1993. godine, a genocid spriječen, da je NATO imao veću slobodu djelovanja.
Trenutna situacija u BiH
Rotert se osvrće i na trenutnu političku situaciju u BiH, navodeći da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zaobilazi legitimne oružane snage zemlje i gradi paravojne snage opremljene za rat. Dodikove snage svake godine paradiraju na neustavnom maršu povodom dana RS-a, uz prisustvo ruskih diplomata i osuđenih ratnih zločinaca.
Njemački stručnjak zaključuje da je jedina opcija za spas Dejtonskog sporazuma i BiH značajno pojačanje misije Eufora, Althea. EU bi trebala djelovati preventivno dok još ima vremena, jer ruski ambasador već dva puta prijetio BiH “ukrajinskim scenarijem”.
Rotertova karijera
Aleksandar Rotert je politolog i diplomat koji se od 1991. godine bavi situacijom u bivšoj Jugoslaviji. Radio je za UN, NATO, OESS, OHR i EU, uglavnom na provedbi mira u BiH i na zapadnom Balkanu. Kao potpukovnik bio je i savjetnik Bundeswehra za misije u inostranstvu.
