Godine nose svoje, a ulazak u šestu deceniju često donosi novu perspektivu o životu. Mnogi ljudi u tom periodu počinju jasnije shvatati šta im donosi mir, a šta ih nepotrebno opterećuje.
- Shodno tome, stručnjaci i mislioci širom svijeta naglašavaju važnost odmaka od navika koje iscrpljuju tijelo i um. Nakon šezdesete godine, život postaje dragocjeniji, a odluke o tome kako ga živjeti – mudrije i svjesnije.
Prva stvar na koju posebno upozoravaju kinestetičari i psiholozi jeste izbjegavanje bespotrebnih rasprava. U godinama kada svaki miran trenutak ima vrijednost, rasipanje vremena i energije na trivijalne sukobe može samo otežati svakodnevicu. Nervoza i negodovanje koje prate ovakve sukobe, prema mnogo istraživanja, loše utječu na krvni pritisak i zdravlje srca. Umjesto da se uključuju u rasprave koje ne vode nikuda, starije osobe bi mogle odabrati tišinu, smiren razgovor ili jednostavno udaljavanje iz konflikta. Oslobođeni pritiska objašnjavanja ili dokazivanja, lakše je razvijati sopstveni mir i emocionalnu stabilnost.
- Kada je riječ o fizičkoj aktivnosti, dobro je poznato da prekomjerno opterećenje više šteti nego koristi. Tijelo u šezdesetim više nije ono isto koje je trčalo maratone ili podizalo namještaj bez predaha. Ipak, to ne znači da fizička aktivnost treba potpuno nestati iz života. Stručnjaci predlažu umjeren pokret, poput jutarnjih šetnji, plivanja ili laganog istezanja. Previše forsiranja, posebno u teretanama ili pri naporima u domovima i baštama, želi se izbjeći jer se povećava rizik od povreda i trajnih problema s mišićima i kostima, što može značiti ozbiljne posljedice. Tijelo nakon šezdesete zaslužuje brigu, a ne dokazivanje.
Osim fizičkog preopterećenja, postoje još jedna tiha opasnost – nošenje sjećanja koja bole. Mnogi ljudi se sažimaju u mislima o onome što je bilo, a što se ne može promijeniti. Stručnjaci za mentalno zdravlje uporno naglašavaju da emocionalni teret prošlosti oduzima životnu snagu sadašnjosti. Umjesto toga, preporučuje se fokusiranje na oprost, rasterećenje i stvaranje prostora za nove, lijepe uspomene. Prihvatanje prošlih događaja kao dijela sopstvene životne slagalice oslobađa um i omogućava lakoću življenja, čak i kada srce nosi ožiljke.
- U jednom momentu života, ljudi počinju shvatati da prekomjerna štednja može značiti uskraćivanje radosti. Novac sam po sebi nikada nije bio garant sreće; bitno je kako se koristi. U godinama kada je prošlo više nego što je ostalo, važno je dozvoliti sebi zadovoljstva koja hrane dušu i tijelo: uživanje u putovanjima, druženje sa prijateljima, kupovina kvalitetnog madraca za miran san ili obrok koji vraća osmijeh. Previše odricanja zna se pretvoriti u tegobu, pa i u kašnjenje života. Zato mudri ljudi svojevremeno kažu: “Štednja ima smisla dok ne počne brisati radost iz svakodnevice.”
Još jedna zamka u koju mnogi zapadnu jeste življenje tuđeg života. Prevelika uključenost u brige djece, unuka ili bližnjih može iscrpiti, pogotovo kada se ne postave granice. Naravno, pomoć i briga su plemenite osobine, ali svako ima pravo na sopstveni mir i vrijedno trošenje vremena. Velikodušnost ne smije biti do te mjere da osoba zaboravi na sebe. Uloga roditelja, bake, djeda ili prijatelja traje cijeli život, ali uloga čovjeka prema samome sebi mora biti jednako važna.
- Prema riječima kineskog filozofa Lao Cea, “odustanite od suvišnog i put će postati jasan.” Nakon šezdesete godine, ovaj savjet djeluje kao putokaz ka unutrašnjem miru, blagostanju i svjesnom životu. Odustajanje od rasprava, od fizičkih napora koji prelaze mjeru, od tereta prošlosti ili života drugih ljudi – sve to vodi jednostavnijem i sretnijem životu.
Prvi izvor odnosi se na savjete domaćih ljekara o optimalnom stilu života poslije šezdesete. Prema portalu “Stetoskop”, specijalisti ukazuju da je “mentalna higijena u tim godinama podjednako važna kao i fizička” te da fokus treba staviti na umerenost u svemu što izaziva napetost ili umor. Njihov naglasak je upravo na skladnoj dnevnoj rutini i društvenim vezama koje hrane duh, umjesto da ga iscrpljuju. (“Stetoskop” – Zdravlje i starost, 2024.)
- Drugi domaći izvor potiče iz jedne od emisija na RTS-u posvećenih zdravom starenju. U emisiji “Zdravi i aktivni”, gerontolog dr. Milovan Jovanović istakao je: “Ulaganje u sebe nakon šezdesete nije luksuz, nego nužnost.” Preporučuje se ulaganje u kvalitet života: od dobre obuće do edukativnih aktivnosti ili hobija, jer “um koji nastavi da uči – nikada ne stari”. (RTS, “Zdravi i aktivni”, 2023.)
Treći značajan izvor je intervju na B92 Zdravlje, gdje je psihološkinja Anđela Pavlović govorila o emocionalnom oslobađanju u poznijim godinama. Njena poruka je jasna: “Oprostiti sebi je najveći poklon koji možete dati sebi u tom dobu.” Pavlović tvrdi da je emotivni mir jednako važan kao i fizička snaga i da se psiha lakše obnavlja kada čovjek nauči da otpusti ogorčenost. (B92 Zdravlje – Mentalno zdravlje seniora, 2024.)
